04.02.2018. / 13:53h Komentari - Licemjerna politička deklaracija

Vlasti FBiH radile na uvođenju srpskog, prije Vučićeve i Dodikove deklaracije koja negira bosanski

Vlasti FBiH radile na uvođenju srpskog, prije Vučićeve i Dodikove deklaracije koja negira bosanski
U Beogradu je najavljeno predstavljanje Deklaracije o srpskom narodu koju će pored ostalih potpisati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Јedan od autora deklaracije o srpskom narodu Sima Avramović izjavio je da je ovaj dokument napisan i da će biti predstavljen na Sretenje, a predviđa da Srbija i Republika Srpska formiraju zajedničko tijelo koje će brinuti o ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, prije svega Srba u BiH.

Avramović, koji je dekan Pravnog fakulteta u Beogradu, precizirao je da je u deklaraciji akcenat stavljen na njegovanje srpskog jezika i ćirilice, kulture, istorije i istorijskog nasljeđa, ali i dodao da će deklaracija će formalno biti aneks Sporazuma o specijalnim vezama Srbije i Republike Srpske koji bi bio pravno obavezujući, a ne spisak lijepih želja.

Obzirom na činjenicu da se "Deklaracija" referiše na zaštitu njegovanje srpskog jezika i ćirilice i u Bosni i Hercegovini, kroz ostvarivanje osnovnih ljudskih prava prije svega Srba u Bosni i Hercegovini, s tim u vezi nužno je podsjetiti na nekoliko činjenica.

Legitimo je nastojanje da predstavnici srpskog naroda žele njegovati srpski jezik i ćirilicu u Republici Srpskoj, samo se postavlja pitanje, od čega su i od koga srpski jezik i ćirilica ugroženi? Možda od vlasti Republike Srpske koje osim srpskog jezika u Republici Srpskoj ne dopuštaju u obrazovnom procesu izučavanje bilo kojeg drugog jezika osim srpskog, a posebno ne izvučavanje bosanskog jezika, koji je ustavna kategorija.

Javnosti je od ranije poznat slučaj zabrane izučavanja bosanskog jezika u Republici Srpskoj od strane resornog ministarstva obrazovanja RS-a na čijem je čelu ministar Dane Malešević. Eklatantan primjer toga jeste da je čak i Sud u Srebrenici svojom presudom kazao da djeca u Konjević Polju imaju pravo da nastavu izučavaju na bosanskom jeziku.

Sud u Srebrenici u potpunosti je uvažio tužbeni zahtjev roditelja djece bošnjačke nacionalnosti i ovakva odluka može biti primjenjiva i na svu djecu koja su manjina u drugim mjestima u BiH.

Dok sa jedne strane postoji sistemsko negiranje i zabrana bosanskog jezika u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, u kojem je jedino u obrazovnom procesu, suprotno zakonu i ustavnim normama omogućeno jedino izvučavanje srpskog jezika, sa druge strane vlasti Federacije Bosne i Hercegovine poduzimale su konkretne korake u cilju otklanjanja diskriminacije i omogućavanja zvanične upotrebe srpskog jezika

Još u martu 2016.godine potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović uputila je Domu naroda Parlamenta FBiH Inicijativu za izmjene Ustava Zapadnohercegovačkog, Hercegovačkoneretvanskog i Posavskog kantona u dijelu koji se odnosi na službene jezike i službena pisma po kojoj je traženo da se u kantonalnim ustavima uvede srpski jezik i ćirilica

U Ustavu FBiH jasno i nedvosmisleno stoji da su službeni jezici u FBiH „bosanski i hrvatski jezik“ pri čemu je dopunjen amandmanom na način da definira i srpski jezik kao službeni jezik, a pored pisma latinica dodaje i ćirilica kao službeno pismo Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu incijativu u federalnom domu naroda podržao je Klub Bošnjaka.

U međuvremenu zeničko- dobojski kanton, prvi je načinio konkretan iskorak pa je tako u Maglaju djeci povratničke populacije omogućeno izučavanje srpskog jezika u školama.

Djeca srpskih povratnika u maglajsko selo Bočinja od ove školske godine izučavaju srpski jezi. Škola trenutno ima 20-tak đaka, među kojima je i šest srpske, nacionalnosti dok su ostali Bošnjaci

Uvođenje nastave na srpskom jeziku stvar je tehničke prirode, jer su ranije doneseni propisi kojima se omogućuje izvođenje nastave na sva tri jezika, po čemu je Zeničko-dobojski kanton jedinstven u državi.

Boro Jeftić, predsjednik MZ Bočinja,tada je ukazao na značaj ove odluke.

“Ima roditelja koji, kad dijete treba da krene u školu, sele se u Doboj da bi dijete imalo srpski jezik. Veća je i mogućnost za povratak, za opstanak i puno je toga. Želimo da budemo svijetli primjer u Federaciji, te da pored vjeronauke, imamo i srpski jezik”, kazao je Jeftić nakon sastanka.

Mensur Sinanović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, kazao je da se sada radi na tehničkim stvarima, odnosno pronalasku modela kako bi se ova odluka provela u praksi.

Za to vrijeme u Republici Srpskoj nastavljeno je sistemsko zatirane bosanskog jezika, bez ikakvih izgleda da se bosanski jezik uvaži kao ustavna kategorija, što samo po sebi govori o odnosu prema jeziku kao dijelu identiteta jedne nacionalne zajednice kako u jednom tako i u drugom entitetu.

Prema tome dolazi se do prostog zaključka da su vlasti Federacije, ne čekajući "Deklaracije o srpskom narodu" koje između ostalog pretpostavljaju i zaštitu srpskog jezika, radile upravo na tome, dok su vlasti RS-a zabranjivale srpski jezik u Republici Srpskoj, jezik koji ničim nije ugrožen, dok su vlasti RS-a radile na zatiranju bosanskog jezika. Iz svega se može izvući zaključak da za vlasti RS-a zaštita srpskog pretpostavlja zatiranje bosanskog jezika. Da li i nova Deklaracija o srpskom narodu koju potpisuju Vučić i Dodik slijedi taj pravac, ostaje da se vidi.

N.H

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak