04.02.2018. / 21:09h Komentari - Mirsad Tokača

Šta je važnije: Demokratski Ustav i razvoj ili Izbori

Šta je važnije: Demokratski Ustav i razvoj ili Izbori
Ovdje se otvara ključno pitanje, zbog kojeg i nastaje ovaj tekst - da li je njima važniji demokratski razvoj države Bosne i Hercegovine i promjena Ustava kojom će se onemogućiti dikriminacija građana ili su im važni izbori.

Piše: Mirsad Tokača
 
U nekim medijima je ovih dana objavljeno da se prema „pouzdanim i zaštićenim izvorima iz međunarodne zajednice apelira na političke lidere u Bosni i Hercegovini da se što prije izvrše izmjene Izbornog zakona“, jer je to, kako oni tvrde, veoma važno zbog predstojećih izbora. Dakle, ti takozvani „međunarodni izvori“ su zabrinuti za ovogodišnje izbore, ali nisu zabrinuti što se u ovoj zemlji od Dejtona do danas vrši brutalna diksriminicijagrađana. Ti međunarodni čimbenici, ma ko oni bili i ma kakve njihove namjereprema Bosni bile, a često se kreću od potpune ravnodušnosti do manje ili više prikrivenog neprijateljstva, nisu zabrinuti za diskriminiratorski Ustav. Oni ne čine ništa  da se pomogne kako bi se on promijenio, kako često na nivou ispraznih fraza vole reći, „u skladu s evropskim principima“, nego su, eto zabrinuti za izbore.
 
Ustav bilo koje države koji u sebi sadrži diskriminirajuće odredbe, a kojima se u nepovoljniji ekonomski, socijalni ili politički položaj stavljaju njeni građani, bilo po osnovu njihove etničke, vjerske, socijalne, kulturne ili ideološke pripadnosti, po svom karakteru ne obezbjeđuje demokratski ambijent i razvoj demokratskih institucija. Dakle za takvu državu i društvo se ne može reći da je demokratsko i da u praksi poštuje međunarodne konvencije čiji je eventualno potpisnik.
 
Jedan od najvažniji demokratskih mehanizama, pored Ustava iz kojeg proističe, je izborni sistem koji će kroz zakonska rješenja onemogućiti dikriminaciju građana. Logično je dakle, da ćeteako imate diskriminirajući Ustav, imati i diskriminirajući izborni sistem i Izborni zakon, a samim time i neregularne, odnosno nelegitimne rezultate izbora.
 
Presudom Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu, Ustav države Bosne i Hecegovine je označen diskriminirajućim u dijelu u kojem se nacionalnim manjinama i građanima uskraćuju elementarna ljuska prava da budu kandidovani i izabrani u najviše organe države (predmeti Sejdić-Finci, Pilav).
 
Ovdje se otvara ključno pitanje, zbog kojeg i nastaje ovaj tekst - da li je njima važniji demokratski razvoj države Bosne i Hercegovine i promjena Ustava kojom će se onemogućiti dikriminacija građana ili su im važni izbori.Da li oni ovakvim postupcima i stavovima žele učvrstiti vlast i vječno stanje konflikta niskog intenziteta između etno-nacionalnih elita ili izgradnju istinski demokratskog građanskog društva evropskog tipa, razvijene i kompetitivne ekonomije  i punih građanskih  i ljudskih prava i sloboda . Da li ih zabrinjava što se Bosna zbog toga ne može izvući iz ludačke košulje ustavnih rješenja nametnutih Mirovnim sporazumom iz Dejtona, kojim je samo zaustavljen rat i nagrađen zločin, ili ih interesuje samo čin izbora kojim stvaraju privid demokratičnosti, a u suštini u cijelom postratnom periodu betoniraju etno-nacionalne podjele i ne doprinose reintegraciji multietničke države, održivom miru, ubrzanom ekonomskom razvoju i stabilizaciji i normalizaciji odnosa među građanima u ratom, ratnim zločinima i genocidom iskasapljenoj zemlji. Da li ih,dakle, zanima izgradnja moderne demokratske građanske države u srcu Evrope ili stvaranje feudalnih etno-religijskih entiteta i vraćanje Bosne u srednji vijek.
 
Ako je dilema izbori ili promjene Ustava,onda je potpuno jasno da se treba opredijeliti za ustavne promjene jer samo one donose mogućnost uspostavljanja trajnih demokratskih institucija zasnovanih na građanskim i ljudskim pravima i slobodama, bez kojih nema ni kolektivnih prava, a tek potom kreiranje izbornog sistema koji će takva temeljna opredjeljenja pretvoriti u mehanizme izbornog zakonodavstva.
 
Prihvatiti promjene Izbornog zakona kakve se sada predlažu je definitivno zakucavanje eksera na mrtvaačkom sanduku u kojem će biti sahranjena mogućnost bilo kakvog demokratskog uređenja i razvoja Bosne i Hercegovine, a u konačnici gubljenja u miru onoga što je krvavo odbranjeno od agresije susjeda, odnosno političke pobjede snaga koje su, najprije ratom, a potobom i u tzv. miru, uporno i predano radile na razbijanju države Bosne i Hercegovine.  Naravno, duboko vjerujem da su probosanske snage još uvijek toliko jake da će odoljeti i unutrašnjim i vanjskim pritiscima usmjerenim na rastakanje naše države.Usvanje Izbornog zakona koji još više produbljuje diskriminaciju građana,bio bi  samo uvod u definitivno ostvarenje ratnih ciljeva.
 
 
Autor je član Glavnog odbora Stranke za Bosnu i Hercegovinu
 
Stavovi izrečeni uvom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove Portala.

(Vijesti.ba)
 

Podijeli ovaj članak