18.02.2018. / 12:46h Intervjui - Esad Bajtal za Vijesti.ba

Ljevica je pred povijesnim izazovom i ne smije dopustiti rasplinjavanje svojih glasova

Ljevica je pred povijesnim izazovom i ne smije dopustiti rasplinjavanje svojih glasova
Oni se moraju voditi logikom ujedinjenog djelovanja. Rasplinjavanje treba onemogućiti, i treba izbjeći momenat rasplinjavanje jer to ne vodi ničemu. Najveći dio građana je shvatio šta etno-vlasti rade. Sa stanovišta važnosti izbornog trenutka, mogućnosti i potencijala ujedinjene ljevice, odnosno ujedinjenog građanskog fronta, ako se ostave po strani personalni afiniteti, bitno je da bilo koga izaberu, samo neka se ujedine, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba profesor Esad Bajtal

Razgovarao: Nihad Hebibović

Jučer je gospodin Denis Bećirović ( SDP) izašao sa stavom u pogledu kandidatura za članove Predsjedništva, gdje je istakao da građanske stranke moraju naći zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva. Takođe, naveo je da bi bila greška dati kanidata za člana Predsjedništva iz RS-a. Kako Vi kao potpisnik Jahorinske deklaracije gledate na to?

BAJTAL: Sa stanovišta važnosti izbornog trenutka, mogućnosti i potencijala ujedinjene ljevice, odnosno ujedinjenog građanskog fronta, ako se ostave po strani personalni afiniteti, bitno je da bilo koga izaberu, samo neka se ujedine. Ovo je povijesni trenutak da se ujedinjeni građanski front suprostavi haranju i uništavanju, pljačci i otimačini, ujedinjenih etno-interesnih grupa koje su lažno predstavljaju kao političke stranke i partije. Samo najširi građanski front oslobođen karijerizma i bilo čega drugog, se mora ujediniti i praktično pokazati da konačno neko zajedništvo može funkcionisati na bh sceni.

Mi već imamo logiku etno-razjedinjenosti i plaćamo debelu cijenu toga. Ako ljevica i oni koji žele dobro ovoj zemlji nisu sposobni da se praktično ujedine, ili neka se okanu politike ili neka nastave raditi ovako kako su radili. A to kako su radili, vidjeli smo, rezultata nema. Bitnih rezultata. A to znači, ne boriti se za ulazak u vlast, pa zajedno sa njima dijeliti privilegije, pljačkati i raditi sve što su i oni rade, nego praktično pokazati da personalni i grupni interes nije važan, nego da je javni, društveni interes, interes građana, jedini bitan interes ove zemlje. I da u ime tog interesa, treba uzeti vlast, a ne ući u vlasti, i sa uzetom vlašću provesti lijevu ideju u cjelini. Mene zanima lijeva ideja. Jednakost ljudi, i ravnopravnost građana.

- Ipak dosta toga je i do matematike. SDP je 2010 imao preko 300 hiljada glasova, a na zadnjim izborima sve lijeve stranke imale su oko 260 hiljada. Da li više kandidata znači da bi se glasovi rasplinuli?

BAJTAL: Oni se moraju voditi logikom ujedinjenog djelovanja. Rasplinjavanje treba onemogućiti, i treba izbjeći momenat rasplinjavanje jer to ne vodi ničemu. Najveći dio građana je shvatio šta etno-vlasti rade. Mjesecima, pa i po pola godine ne, čitali smo to,ne dolaze na posao u nekom parlamentu, a naplate sve, ne samo plaće nego i sve prateće pristojbe i privilegije. U isto vrijeme, građani ako imaju sreću da negdje rade, njihov ulaz i izlaz sa posla se kontroliše elektronskim karticama. Zakasniš dva tri minuta, sabereš pet minuta-deset mjesečno zakašnjenja, čeka deset, ili koliko već posto, manje od plaće. Oni mjesecima ne rade i na kraju uzmu sve, što su nemoralnim zakonima zakonima namakli sebi kao pravo. A A građanin ne može čestito naplatiti vlastiti mukotrpan rad. Dakle, etnovlastodršci naplaćuje debelo i svoj nerad, građani sa ovako niskim plaćama, ni za rad ne dobiju skori ništa. Oni nipodaštavaju i prošli rad, penzije, koje su građani časno zaradili; da bi, na njihov račun, enormno naplatiti svoj očigledni nerad.

- Govori se o postizbornim i predizbornim koalicijama i nastupima. Kakvo je Vaše viđenje toga kada su u pitanju građanske opcije?

BAJTAL: Ja nisam, niti sam ikada bio čovjek partija i neću to nikada biti, ali oni koji su u tome poslu treba da sjednu, razgovaraju i da matematički precizno sagledaju šta je bolje u ovom času. Ako je bolje sad napraviti koaliciju neka je naprave. Dakle, moraju procijeniti. Moraju sjesti, i ako su politički sposobni doći do koja se logički može smatrati najboljom. Ako su sposobni doći to te rezultante neka racionalno sagledaju stvari, izaberu i kažu; Da bolje je da idemo idemo u koaliciju sada, prije izoba. Ili, u drugoj opciji reći: mi smatramo da je bolje praviti postizbornu koaliciju. Neka na sebe preuzmu odgovornost takve odluke. Izvolite građanima pokazati da ste sposobni za to, a ne da vas biramo samo zato što ste nominalno pripadnici lijeve opcije ili opcija. Mene zanima lijeva ideja, i njena realizacija. Kao građanin želim da nam je svima dobro, i tu me  ne zanimaju ni stranke ni imena.
Vrijeme je da se ovom etno-bezvlašću konačno stane na put. U ime života i bolje budućnosti svih ljudi u BiH.
 
- Kako gledate na trenutnu političku poziciju građanskih opcija odnosno ljevice?

BAJTAL: Oni će sami sebe procijeniti, a mi ih moramo pitati: Jeste li sposobni napraviti najširi građanski front koji ee demokratskim sredstvima može obračunati sa ovim javašlukom. To je ključno pitanje. Ako kažu da jesu, onda neka to izvole pokazati. Ne kazati, jer nije dovoljno reći mi nastojimo, ali znate ... ima ovih i onih problema. To građane ne zanima. Izvolite nam praktično pokazati da ste sposobni ujediniti se na zadatku skidanja ove vlasti sa naše ljudske, građanske grbače. Ovo je borba za demokratiju i ona se može voditi samo demokratskim putem. Etno-demokratija, kako to vidimo iz skoro trodecenijskog bhs iskustva, nije moguća. I ona se ne može ostvariti jer su to rogovi u vreći. Potpuno isto je i sa klero-demokratijaom. Postoji samo demokratija onakva kakvu je moderni svijet poznaje, koja cijeni čovjeka, građanina, i koja svoje zakone gradi na ljudskim principima, a ne na etno i klero ideološkim isključivostima, strahu i denvnopolitički sračunatim tenzijama.

Ljevica bi po logici stvari morala biti ona, s obzirom na postulat jednakosti, koja bi i po definiciji stvari morala stati ispred građanskog fronta i boriti se za praktične ciljeve građana Bosne i Hercegovine. A to su bolji život za sve, i društvo jednakih šansi. Nema apsolutne jednaksti ni apsolutne pravde, ali moguće je društvo jednakih šansi, prava na rad, dobar standard, dobru plaću, besplatno školstvo i zdravstvo i sve ostalo što moderni i civilizirani svijet razvijene demokratije poznaje i priznaje. A to je upravo onaj svijet u koji se, danas, i odavde, bježi glavom bez obzira.

(Vijesti.ba)

 

Podijeli ovaj članak