24.02.2018. / 23:39h Intervjui - Vehid Šehić za Vijesti.ba

Narušeno je povjerenje u CIK BiH, štite političke interese, a ne državu

Narušeno je povjerenje u CIK BiH, štite političke interese, a ne državu
Predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) u razgovoru za VIjesti.ba govori o dokumentima, koji su iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH dospjeli u javnost, a koji se tiču modela popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Razgovarala: Nevena Ćosić

-  Kako komentarišete situaciju nastalu nakon što su svjetlost dana juče ugledali dokumenti CIK BiH?

ŠEHIĆ: To je dokaz da možemo reći da je upitna dignitet i kredibilitet CIK-a BiH, odnosno pojedinaca iz ove institucije. Kako i na koji način je jedan od četiri njihova radna materijala, kako kažu, dospio u javnost, oni treba da daju odgovor. 

To je najveći problem. Mi živimo u državi u kojoj iz raznih institucija cure informacije i to na različite načine, pa se uvijek postavlja pitanje za koga rade te institucije. 

- Možete li dati Vašu ocjenu prijedloga koji je izašao u javnost?  

ŠEHIĆ: Zdravorazumski apsolutno ne mogu razumjeti, ko god da je radio taj prijedlog, na osnovu čega ga je radio. To je toliko nelogično, a u pravu mora važiti i pravna logika. Međutim, ovdje vrlo često logike nema. 

To je prijedlog koji apsolutno nije u skladu sa onim što zakon propisuje, da se određuje kvota delegata i etnička pripadnost delegata iz kantona kada je u pitanju Dom naroda FBiH. Moj zdrav razum to apsolutno ne može razumjeti. Glupo je da bilo šta komentarišem, imajući u vidu način raspodjele mandata koji je apsolutno neprihvatljiv. 

- Predsjednica CIK BiH istakla je da se ne radi o zvaničnim dokumentima CIK-a, već o "radnim materijalima stručne službe". Mijenje li to puno činjenicu da CIK, kao institucija, razmatra na bilo koji način prijedloge koji su, više nego očito, neustavni i diskriminirajući? 

ŠEHIĆ: Čuo sam to obrazloženje, međutim, ono ne opravdava članove CIK-a BiH, jer oni su u skladu sa Izbornim zakonom BiH dužni da ponude, ne bi smjelo sve da se prepusti stručnim službama, nego bi tu odgovornost trebalo na sebe da preuzmu svi članovi CIK-a BiH.

Nekada su članovi ove institucije aktivno učestvovali u provjeri određenih podataka, nije se sve prepuštalo ljudima iz stručnih službi. Kakav je danas odnos, to ne znam. No, to nije službeni dokument još uvijek, to je radni materijal, ali je izašao iz CIK-a BiH i nije apsolutno bitno ko je radio na tom dokumentu koji je, ponavljam, apsolutno neprihvatljiv i nije u skladu sa Izbornim zakonom BiH. 

- Godinama se govori da je CIK sve samo ne politički nezavisna institucija. Smatrate li Vi da politika ima uticaja u radu i u kolikoj mjeri? 

ŠEHIĆ: Bio sam član i predsjednik CIK-a BiH, od osnivanja ove institucije do 2007. godine. Svaki moj kritički odnos se može različito tumačiti. Međutim, i u vrijeme dok sam bio u CIK-u BiH osjećao se politički uticaj određenih političkih stranaka. 

To je nesporno, a naročito kasnije, kada se osjeća možda ne politički uticaj u velikoj mjeri, nego mi to liči na neki podanički odnos određenih članova CIK-a prema određenim političkim strankama koje su ih podržale kod izbora. To uništava kredibilitet CIK-a BiH. Ne bih iznosio detalje, ali sa sigurnošću tako mogu reći, jer sam to kasnije čuo i od određenih predstavnika političkih stranaka. 

- Koliko, nakon svega, a posebno skandala sa materijalima, građani mogu vjerovati instituciji koja bi morala biti nezavisna od politika? Koliko je narušeno povjerenje u CIK?

ŠEHIĆ: Apsolutno je narušeno. Ne samo u CIK, već i u druge institucije ove države. Oni ne štite državu kao državu, zakone kaao zakone i Ustav kao Ustav. Više se štite interesi pojedinih političkih grupacije i to je veliki problem. Ono što meni smeta u radu CIK-a je, kada je završen i službeno objavljen popis i kada imamo odluku Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, zašto CIK nije odmah dala viđenje ili prijedlog novog načina popune Doma naroda. Zakon je jasan. Nakon svakog popisa CIK je dužna da napravi analizu rezultata popisa i na osnovu toga utvrdi broj delegata iz svakog kantona i njihovu etničku pripadnost.

Rekli su da ne mogu jer nije u skladu s Ustavom. Postavlja se pitanje zašto se, nakon osam, devet mjeseci, jer je Ustav Federacije ostao isti, odjednom pojavljuju radni materijali. Tu ja vidim najveću odgovornost CIK. Da li su čekali potez političkih stranaka i prijedloge, pa da oni onda uskoče?! To je apsolutno kršenje zakona. Ako su čekali onda to znači da osluškuju šta će politika reći. Kroz to se može vidjeti da makar osluškuju političke stavove, a onda izlaze sa svojim radnim materijalima. Moramo biti iskreni – još ne sa zvaničnim stavom CIK BiH.

Ovo je izazvalo revolt stranaka. I onih kojima ovo ide u prilog, jer se ne smije dozvoliti da se išta radi van Izbornog zakona BiH.

- Šta je rješenje za CIK, posebno nakon objelodanjivanja materijala, jesu li to ostavke članova ili jasna istraga unutar institucije koja bi otvorrno pokazala ko su odgovorni? 

ŠEHIĆ: Sigurno je da bi trebalo provesti određenu internu kontrolu kako bi se utvrdilo ko je javnosti dostavio jedan od četiri prijedloga, kako kažu. Kada je u pitanju odgovornost za rad CIK-a BiH, ta odgovornost je na Predstavničkom domu Parlamenta BiH, koji ih imenuje i svake godine ocjenjuje izvještaj o radu CIK-a BiH. Stoga je u ovom domu mogućnost da se utvrđuje određena odgovornost.

Međutim, sigurno je da u BiH ne postoji kao pojam politička odgovornost za određene propuste koji ne moraju uvijek biti i krivična odgovornost na koju se vrlo često političari pozivaju, pa time sebe amnestiraju za političku odgovornost. Mi moramo afirmisati političku odgovornost, kao što je to slučaj u razvijenim demokratijama. Međutim, ne očekujem da će neko podnijeti ostavku, jer ovdje niko ostavke ne podnosi. 

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 49

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još