01.03.2018. / 20:52h Intervjui - Edin Batlak za Vijesti.ba

Mostarske logoraše zanima istina, a Meškovića naknade i materijalna korist

Mostarske logoraše zanima istina, a Meškovića naknade i materijalna korist
Što se tiče moguće tužbe protiv Hrvatske reći ću par rečenica. Prvo smo mišljenja da ovoj tužbi je dat preveliki publicitet i da se na ovom pitanju trebalo vršiti pripreme u tišini bez ikakve pompe koja je očito trebala predsjedniku Meškoviću i njegovim miljenicima da bi pokazali kvazi brigu o našoj populaciji, kaže za Vijesti.ba Edin Batlak iz Udruženja logoraša Mostar.

Razgovarao: Nihad Hebibović

- Kako komentarišete ocjene koje je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH u izjavi za medije od 26.02.2018.godine izrekao na račun Udruženja logoraša grada Mostara?

BATLAK: U saopštenju Upravnog odbora UL grada Mostara izrečena je suština naših stavova kao odgovor na ocjene ili bolje rečeno objede koje je Jasmin Mešković izrekao na račun našeg udruženja. Jedan sam od ljudi koji je proteklih 7 godina stalno insistirao na pronalaženju mirnog rješenja nesporazuma sa Savezom logoraša i da se o nesporazumima ne govori u javnosti jer su bivši logoraši najobespravljenija populacija u našoj državi i da nam ne treba bespotrebno trvenje i iznošenje prljavog veša u javnost. Takvim stavom u suštini mi smo, nažalost pokazalo se neopravdanim, čuvali kredibilitet rukovodstva Saveza vjerujući da predsjednik Mešković i njegovi saradnici početi zdravorazumski razmišljati. Očito da je naša dobra namjera potpuno pogrešno protumačena u Savezu pa su nas kroz uskraćenje finansijske podrške pokušali disciplinirati što im naravno nije uspjelo, ali što je najgore isključivati iz aktivnosti Saveza sa kojima smo se upoznavali posrednim putem tj od strane drugih udruženja koja su svakim danom postajala nezadovoljnija sa načinom rada predsjednika i općenito Saveza.

- Mešković iznosi tvrdnju da niste članica Saveza logoraša u BiH?

BATLAK: To jednostavno nije istina. Naše udruženje je jedno od osnivača Saveza u BiH i godinama je bilo jedino udruženje u HNK na čemu se temeljilo postojanje kantonalnog saveza jer druga udruženja nisu postojala. Od 2011.godine kada su nastali problemi sa načinom i legalitetom novog kantonalnog saveza mostarsko udruženje nije članom kantonalnog saveza, a Statut Saveza logoraša u BiH predviđa i samostalno djelovanje u okviru Saveza. Da bi ste bili isključeni iz Saveza neophodna je odluka Skupštine Saveza uz valjano obrazloženje i pravo na žalbu. Takva odluka nikada nije donesena , a mi nikada ne bismo dozvolili da budemo isključeni iz nečega što smo sami stvarali bez obzira ko rukovodio Savezom. Ne postoji niti jedna individua u udruženjima i Savezu koji može samovoljno postupati i drugoga tretirati prema svojoj volji.

Zdrav razum ne može prihvatiti da postoji neki predsjednik ili tijelo bilo kakve organizacije,a u ovom slučaju Saveza logoraša u BiH, koji je spreman odreći se najbrojnijeg i najaktivnijeg udruženja u Savezu. Valjda bi svakom predsjedniku trebalo biti u interesu da pomaže izgradnji dobrih udruženja a ne da ih pokušava rušiti,omalovažavati i sl. U proteklih 7 godina uputili smo veliki broj inicijativa za prevazilaženje stanja za što postoji valjana dokumentacija, ali predsjednik Mešković je samo jednom prihvatio naš poziv i   došao u Mostar, te na tom sastanku sa njim i predsjednikom  kantonalnog Saveza dogovorili niz aktivnosti, ali ništa od dogovorenog nije bilo zbog odsustva volje ljudi  iz kantonalnog Saveza da se realizuje dogovoreno.

Protekom ovih godina utvrdili smo da su ljudi iz kantonalnog rukovodstva ''predsjednikovi ljudi'' sa kojima provodi svoje ideje, a naši predstavnici nisu podobni jer ne idu po ''pamet'' . Ovdje nije nevažno reći da svi članovi upravnih tijela mostarskog udruženja sve aktivnosti obavljaju isključivo na volonterskoj osnovi, dok ljudi iz Saveza za svoj periodični angažman imaju dobru nagradu bar tako je i nedavno govorio Mešković u kameru. Da ne bi bilo nesporazuma ja ovdje mogu u ime svojih kolega i svoje ime reći nama ne trebaju nikakvi novci i nikada ih nećemo uzeti ako dođemo u priliku. Mi smo birajući između organizacija u kojima se ostvaruju materijalna prava u kontinuitetu (a većina nas je to mogla ostvaraiti) i udruženja logoraša izabrali  udruženje logoraša.

Mi smo u proteklom periodu izdali dvije knjige svjedočenja o logorima koje smo promovirali u BiH i inostranstvu i pripremamo treću radnog naslova ''Heliodrom'', redovno obilježavamo sve značajne datume uključujući i godišnjicu izlaska iz logora, organizirali brojne tribine svaki put ocijenjene najvišim ocjenama, sa svojim saopštenjima i komentarima u javnosti postali javno prepoznatljivo udruženje čije se mišljenje cijeni, raskrinkali štetni ugovor sa advokatom Sladićem iz Hrvatske kojeg je potpisao Savez logoraša u BiH. Raskrinkavanje ovog štetnog ugovora je gledajući sa ove instance postalo okidač za pogoršanje odnosa sa Savezom u Sarajevu.

- Koja su temeljna neslaganja između Saveza logoraša u BiH i Udruženja logoraša grada Mostara, posebno u kontekstu eventualnih tužbi logoraša prema Hrvatskoj nakon presude Haškog tribunala?

BATLAK: U prethodnom odgovoru djelimično sam odgovorio koja su temeljna neslaganja. No, da ne bi bilo nedoumica pokušat ću radi vašeg čitateljstva ukratko rasvjetliti historiju nesporazuma. Sva udruženja u HNK u pripremi izborne Skupštine koja je u suštini trebala biti i obnoviteljska zbog nerada dotadašnjeg kantonalnog rukovodstva su dogovorila i potpisala osnovni princip izbora broja delagata za Skupštinu, a to je na 100 registriranih članova dolazi 1 delegat. Po tom principu naše udruženje je delegiralo 20 delegata , no kada smo došli na Skupštinu konstatovano je da ostala udruženja imaju 28 delegata što je lažirani broj obzirom da sva ostala udruženja su tada mogla imati manje od naših 20 delegata. Insistirali smo da se odgodi Skupština i da se na bazi verificiranih spiskova od strane Saveza utvrdi tačan broj delegata po svakom udruženju.

Kolege iz drugih udruženja svjesni stvarnog stanja to nisu prihvatili pa smo svjesni činjenice ako nastavimo sa radom Skupštine istoj dati legitimitet napustili Skupštinu. Tadašnji potpredsjednik Saveza u BiH Šaćir Srebrenica na samoj Skupštini je rekao da je sjednica nelegalna i time izbor tijela Saveza nelegitiman. No, to kolegama nije bilo dovoljno i oni su nastavili sa radom nelegalne Skupštine izabrali organe kantonalnog Saveza što je kasnije Savez u BiH prihvatio. Tu je glavni kamen spoticanja jer ne možete priznavati nešto što nije legalno a ignorisati onoga koji insistira na zakonitosti tj mostarsko udruženje. Spočitavati nam da smo željeli ovladati kantonalnim Savezom je u najmanju ruku maliciozno. Evidentno je da su ljudi u Savezu i Mešković kao predsjednik ocijenili da je uz sebe bolje imati glasačku mašineriju nego one koji insistiraju na zakonitosti i transparentnosti i još vam otkrivaju štetne ugovore za članstvo.  O načinu trošenja novca iz Saveza na saniranje štetnog ugovora može se napisati posebna priča.

Što se tiče moguće tužbe protiv Hrvatske reći ću par rečenica. Prvo smo mišljenja da ovoj tužbi je dat preveliki publicitet i da se na ovom pitanju trebalo vršiti pripreme u tišini bez ikakve pompe koja je očito trebala predsjedniku Meškoviću i njegovim miljenicima da bi pokazali kvazi brigu o našoj populaciji. Kada kažem ''kvazi brigu'' siguran sam da će to vrijeme potvrditi, no o tom potom. Mi smo u medijima izbjegavali priču o naknadama jer ste nakon presude pričom o novcu mogli zaključiti da je novac briga broj 1 kod logoraša a ne ishod presude i utvrđivanje istine. Svi čestiti članovi su prije svega postali članovima radi dokazivanja istine sa svrhom da nam se više nikada ne ponovi tragedija. Kada me pitate o naknadi na prvom mjestu vrijeđate moje dostojanstvo.

No, svjesni da je priča o naknadama mimo naše volje postala medijska top tema reagirali smo pismom prema predsjedniku Meškoviću sa jednim blagim tonom u kojem se ne želimo pozivati na historiju naših nesporazuma već ih pozivamo na saradnju na način da u razgovore na temu mogućih tužbi prema R Hrvatskoj obavezno moraju biti uključeni naši predstavnici, misleći na našeg predsjednika udruženja gospodina Nožića i predsjednika Skupštine gospodina Bubala. Ako ko ima pravo i obavezu govoriti u ime mostarskih logoraša,koji su bili najbrojniji u logorima tzv Herceg Bosne i na čijem području je bio najveći broj logora, valjda to imaju legitimni predstavnici UL grada Mostara. Naše pismo je ostalo bez odgovora da bi bilo opečaćeno nedavnim bježanjem Meškovića iz prostorija Saveza u BiH kako se ne bi sastao sa našim navedenim predstavnicima.

Nedavni sastanak sa uvaženim gospodinom Antom Nobilom u Sarajevu na koji nismo pozvani ali jesu bili pojedinci iz Mostara koji su naši bivši članovi koje je naša Skupština isključila zbog djelovanja protiv interesa matičnog udruženja je bio okidač za naše istupanje u javnosti. Usput rečeno neki od njih su nagrađeni posebnim sinekurama za doprinos izgradnji nejedinstva među logorašima Hercegovine.

Stav našeg udruženja je da ćemo se svim dozvoljenim sredstvima izboriti za legitimno predstavljanje našeg članstva i neka to gospoda u Sarajevu i dijelu Hercegovine dobro zna. Za Meškovića bi bilo razumno da prihvati našu pruženu ruku pomirenja i saradnje jer je mnogo cjelishodnije to učiniti nego tjerati inate. Ima jedna narodna poslovica koja otome lijepo govori.

- Kakva je koordinacija gospodina Meškovića kao predsjednika Saveza logoraša sa logorašima HNK?

BATLAK: Iz prednjih odgovora jasno je da je saradnja među njima dobra ,prije svega tu mislim na Meškovića i Kmetaša kao predsjednika SL HNK koji se doimaju kao šipka i bubanj. Pojedinci počinju uviđati defetizme u  Savezu zalažući se za druge pristupe.

Nedavna presuda suda u Sarajevu koju su Mešković i dr izgubili u postupku protiv kolege A.Smječanina iz Sarajeva, nekadašnjeg predsjednika UL  Novi Grad Sarajevo, je dovoljno opominjuća jer je istom dokazano niz nepravilnosti u radu Saveza u BiH. No, to je njihova briga i bilo bi pametno da se iz tog procesa izvuku pouke u korist našeg članstva u BiH.

Koristim priliku da ih pozovemo da bez našeg udruženja u Mostaru i drugih mostarskih organizacija posvećenih miru ne otvaraju Muzej svjedočanstva ratnim zbivanjima u Mostaru i Hercegovini jer doći u Mostar i to raditi bez Mostaraca nije mudro. Pozivamo ih na zajedničko,sinergijsko djelovanje.

- Udruženja logoraša grada Mostara podnijelo je krivičnu prijavu protiv gospode Bože Ljubića i Dragana Čovića. U kojoj fazi je taj proces,  zbog čega je donešena ta odluka, i da li je Savez logoraša stao iza te prijave?

BATLAK: Udruženje logoraša grada Mostara je očekivalo da će upravo Savez u BiH podnijeti krivične prijave protiv navedenih dužnosnika. Nažalost, valjda uslijed svoje velike zauzetosti oni to nisu učinili pa je naše udruženje bilo primorano na taj korak. Brutalno negiranje pravosnažne presude MKS u Hagu je najteže vrijeđanje žrtava i slanje poruke da su zločini dozvoljeni i opravdani i da ih je analogno tome dozvoljeno činiti  i u budućnosti. E, upravo da ne zaboravimo i da nam se ne ponovi mi smo to morali uraditi.Mi neželimo nikome zlo i sve naše smirujuće i civilizacijske poruke nakon presude u Hagu su krajnje iskrene i ne daj Bože nikome ne dogodi nikakvo zlo dok je ovog svijeta.

Svako, a posebno političari moraju biti odgovorni za javno izgovorenu riječ i učinjeno djelo. Članovi državnog Predsjedništva moraju znati da su oni predsjednici svih građana i naroda, pa tako je i Dragan Čović moj i naš predsjednik(mislim na bivše logoraše)  a ne samo predsjednik građana hrvatske nacionalnosti.

Prijava je zaprimljena u tužilaštvu i sada je na njima da rade svoj posao. Želimo vjerovati da će profesionalno uraditi svoj posao.

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak