01.03.2018. / 22:31h Intervjui - Miro Lazović za Vijesti.ba

Najveća opasnost za BiH je politika etničke dominacije i etničkih podjela

Najveća opasnost za BiH je politika etničke dominacije i etničkih podjela
Mislim da je okidač za rat držao Slobodan Milošević i da ga je upotrijebio 1992. godine, a da su Bosanci i Hercegovci htjeli potpuno suprotno. Dakle, državu ravnopravnih naroda i građana, poručio je u intervjuu za Vijesti.ba Miro Lazović, predsjednik Skupštine R BiH.

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Na svečanoj akademiji povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, poručili ste da današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja. Gdje su najočitije razlike?

LAZOVIĆ: Današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja, jer su građani 1992. godine glasali za nezavisnu državu BiH ravnopravnih naroda i građana na cijeloj njenoj teritoriji, glasali su za državu punih ljudskih prava i sloboda, što danas nije slučaj. Danas imamo BiH koja je iz referendumskog pitanja očuvala samo okvir, svoju cjelovitnost, ali je taj okvir putpuno haotičan i on nije u skladu sa sadržajem referendumskog pitanja. 

Danas nemamo ni demokratsku državu BiH, niti imamo državu u kojoj su u potpunosti zaštićena ljudska prava na cijelom njenom prostoru. Imamo podijeljenu BiH, ali i etničke podjele koje su rezultat agresije na BiH i koje se održavaju političkim sredstvima od strane onih protagonista koji bi i dalje željeli da ostvaruju ratne ciljeve.

Današnja BiH suočava se sa svim svojim slabostima, koje su rezultat tih ratnih ciljeva. Put naše države u EU ugrožen je jer neki pojedinci iz RS i zapadne Hercegovine smatraju da BiH treba izgrađivati na onome što je suprotno evropskim principima i standardima. Dugo vremena će proteći dok BiH ne postane država zžiz referendumskog pitanja.

- Je li prije 26 godina bilo više BiH nego što je to danas slučaj?

LAZOVIĆ: Prije 26 bio je raspad SFR Jugoslavije. Da je bilo pameti, ta država bi se sačuvala. No, tu državu je razrušio velikodržavni koncept iz Beograda Slobodana Miloševića. Dakle, teza kako su drugi rušili Jugoslaviju, a Milošević je branio, nije tačna. Upravo je obratno bilo. Bh. narodi su 1990. i 1991. godine nastojali očuvati taj prostor zajedničke države, ali je SDS rušio sve projekte i prijedloge koji su išli ka očuvanju tadašnje Jugoslavije. Zbog toga smatram da je današnja BiH rezultat agresije Miloševićevig režima iz 1992. godine. 

Ipka, uz sve svoje slabosti, današnja BiH postepeno i polako izgrađuje svoju samostalnost. Bio sam optimista i 1992. godine da će se BiH očuvati, a optimista sam i danas da će naša država, uz sve probleme i izazove sa kojima se suočena, na kraju pobijediti svoje unutrašnje neprijatelje, jer smo vanjske pobijedili.

- Većina političara iz RS godinama je jednoglasna u poruci - 1. mart nije i ne može biti praznik srpskog naroda u BiH. 

LAZOVIĆ: Uvjeren sam da je dobar dio srpskog naroda 1992. godine izašao i glasao na referendumu, uprkos svim prijetnjama i opstrukcijama koje su tada pravljene. Ne slažem se sa ocjenama iz RS da je 1. mart bio okidač za rat. Naprotiv, mislim da je okidač za rat držao Slobodan Milošević i da ga je on upotrijebio 1992. godine, a da su Bosanci i Hercegovci htjeli potpuno suprotno. Dakle, htjeli su državu ravnopravnih naroda i građana.

Takođe, uvjeren sam da će 1. mart ostati jedan od najznačajnijih datuma u modernoj istoriji BiH. No, kao političar, spreman sam na to da u BiH otvorimo dijalog o novom zakonu o državnim praznicima u kojem će se naći datumi koji će moći integrisati bh. državu. Ovo je jedina država koju državni praznici dijele. 

Dakle, spreman sam da budem jedan od inicijatora razgovora o novom zakonu o državnim praznicima zbog mladih generacija koje odrastaju u podjelama. Državni praznici trebalo bi da integrišu bh. društvo i da se obilježavaju na cijelom prostoru BiH. 

- Šta su, prema Vašem viđenju, najveće opasnosti za državu BiH u budućnosti? 

LAZOVIĆ: Najveća opasnost za Bih su retrogradne politike koje nikako da odustanu od politika koje su poražene 1992. godine i koje su nedavnim presudama haškog tribunala označene kao udruženi zločinački poduhvat. Tu mislim na politiku SDS-a iz 1992. godine, ali na politiku Herceg-Bosne. 

Mora se odustati od politika etničke dominacije i etničkih podjela, te se okrenuti građanskim pravima na način kako je Evropa organizovana. Potreban nam je radikalni raskid sa dosadašnjim politikama koje građane BiH drže kao taoce. Već 26 godina se valjamo u blatu etničkih podjela, koje nikome ne mogu donijeti ništa dobro, pa ni onim narodima u čije ime se vrši takva politika. Umjesto toga, moramo uvesti politiku koja će na bazi razgovora i dogovora, nalaženja kompromisa i balansa između nacionalnog i građanskog pitanja, uređivati odnose u BiH. 

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 49

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još