05.03.2018. / 23:00h Intervjui - Amer Jerlagić za Vijesti.ba

Nema ustupanja ni pedlja BiH, granicu sa RH i Srbijom riješiti dogovorom ili arbitražom

Nema ustupanja ni pedlja BiH, granicu sa RH i Srbijom riješiti dogovorom ili arbitražom
Predsjednik Stranke za BiH (SBiH) Amer Jerlagić u razgovoru za Vijesti.ba govori o formiranju probosanskog bloka i zajedničkom nastupu na oktobarskim izborima u RS, ali i o trilateralnom susretu u Mostaru. Mišljenja je da bi ključne teme razgovora ovog sastanka na predsjedničkom nivou trebalo da budu rješavanje pitanja graničnih sporova i neriješene imovine.

Razgovarala: Nevena Ćosić 

- Kakva su Vam očekivanja od trilateralnog sastanka na predsjedničkom nivou između BiH, Srbije i Hrvatske koji će biti upriličen u Mostaru? 

JERLAGIĆ: Evidentno je da je u posljednjih dvije, tri godine bilo zaista mnogo ružnih stvari i od istočnog i od zapadnog susjeda kada je u pitanju BiH. Malo toga je urađeno da život u regiji bude bolji. Međutim, nakon posljednjih sastanaka koji su se dešavali kako na nivou trilaterala, tako i na nivou bilateralnih susreta, očekujem da je došlo vrijeme da će se krenuti u rješavanje krupnih pitanja između triju država.

Tu, prije svega, mislim na rješavanje graničnih sporova, te na pitanje imovine koja je u pasivnom podbilansu, pogotovo kada je u pitanju Hrvatska. Slično je i sa Srbijom, ali je u Hrvatkoj mnogo pitanja neriješene imovine. To su, prema mom mišljenju, dvije najkrupnije stvari koje je neophodno početi rješavati.

-  Prema medijskim izvještajima, upravo će se pitanje graničnih sporova naći na dnevnom redu susreta u Mostaru. U više navrata ste upozoravali da BiH ne smije pristati na to da lijevu obalu Drine prepusti Srbiji. U kakvom duhu treba rješavati granični spor dviju država?

JERLAGIĆ: Jednostavno - ili u duhu dobrosusjedskih odnosa ili putem arbitraže. Nema šanse da će bilo ko iz BiH potpisati da pedalj lijeve obale Drine prepušta Srbiji. Ako je Srbija već 50 ili 60 godina koristila elektrane na Drini, i Zvornik i Bajnu Baštu, a znamo da je odnos prve prema teritoriji 50:50, a druge 70:30 u korist BiH, nije mi jasno ko bi iz BiH smio staviti potpis na to da pedalj lijeve obale Drine prepusti Srbiji. 

Granica ide onako kako je to propisano badinterovom komisijom u momentu sticanja nezavisnosti svake od republika. Dakle, ono što je pripadalo određenoj državi, to je njeno. Možemo se dogovarati o malim ustupcima, ali nikako o kompletnoj obali rijeke Drine. To ni u ludilu.

- Može li se pretpostaviti sa kojom bi susjednom državom BiH mogla brže riješiti granične sporove - Hrvatskom ili Srbijom? Znamo da je jedan od uslova EU, prema novoj Strategiji za Zapadni Balkan, upravo rješavanje ovog pitanja. 

JERLAGIĆ: Ako bude želje i volje, granični sporovi sa obje susjedne države mogu biti riješeni istovremeno i jednako brzo. U suprotnom, može se desiti scenario Slovenije i Hrvatske, odnosno da su obje države u EU, a nisu riješile spor o Piranskom zaljevu. Prema tome, stvar je dobre volje aktera da li žele rješenje problema ili ne. 


Zajednički nastup u RS


- U Doboju je, na inicijativu Stranke za BiH, održan sastanak probosanskohercegovačkih stranaka povodom zajedničkog nastupa na oktobarskim izborima u RS. Koje stranke su podržale ovu inicijativu i šta su zaključci?

JERLAGIĆ: Na poziv Stranke za BiH, sastanku je prisustvovalo nekoliko političkih stranaka - SBiH, SDA, HDZ 1990, HSP BiH, HSP, te predstavnici pokreta Odgovor i Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost. Ipak, sastanku nisu prisustvovali svi koji su bili pozvani. Osnovni zaključak je da je potrebno da idemo sa jedinstvenim nastupom za oktobarskim izborima, sa jedinstvenom listom, te da nas ne zanimaju liste i pojedinci na njima, nego prava povratnika i borba za povratnike, odnosno odnos probosanske liste spram dvije najjače političke opcije u RS - SNSD i SDS. 

Formirali smo koordinaciono tijelo, koje će raditi na elementima sporazuma i djelovanja ove koalicije, sa željom da i druge političke partije budu dio ovog projekta i da jedinstveno nastupimo u RS na oktobarskim izborima. Dogovorili smo da ćemo narednu sjednicu održati 15. marta u Banjaluci. 

- Je li poziv na sastanak bio upućen i SDP-u BiH, koji je najavio formiranje proevropskog bloka u RS?

JERLAGIĆ: Poziv je bio upućen na 13 političkih partija. Između ostalih, nisu došli SDP, DF, SBB, A-SDA. Evidentno je da u RS imamo probleme sa bosanskim jezikom, diskriminacijom i mislim da je potrebno da se borimo protiv te diskriminacije, pa ćemo onda govoriti o evropskom putu u BiH. Smatramo da nam treba jedinstveno djelovanje. Ovaj koncept zasnovan je na konceptu Kolaicije "Domovina". 

Prije četiri godine imali smo solidan rezultat, a mogao je biti puno bolji da smo bili jedinstveni. Ni tada nije bilo SDP-a sa "Domovinom" i otprilike 13.000 glasova otišlo je, uslovno rečeno, u vjetar. Stoga bih volio da smo svi zajedno, jer tada bi Bošnjaci i Hrvati bili nezaobilazan faktor u RS i ne bi se mogla formirati vlast na nivou Narodne skupštine RS bez ova dva naroda, a ne da nas zapadne ono što je minimum propisan Ustavom. 


(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 87

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još