06.03.2018. / 23:36h Intervjui - Aleksandar Popov za Vijesti.ba

Mostarski sastanak je time out između razmjene rafala riječi

Mostarski sastanak je time out između razmjene rafala riječi
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov u razgovoru za Vijesti.ba analizira trilateralni susret na predsjedničkom nivou između BiH, Srbije i Hrvatske. Ocjenjuje da ovakvi susreti na kraći rok doprinose normalizaciji odnosa, ali ubrzo dođe do razmjene oštrih riječi i zaoštravanja odnosa. Potrebno je, dakle, da se nešto suštinski počne događati, smatra Popov.

- Trilateralni sastanak na predsjedničkom nivou između BiH, Srbije i Hrvatske održan je nakon šest godina. Brojne teme na dnevnom redu, ali bez konkretnih zaključaka. Kako ste vidjeli ovaj susret u Mostaru?

POPOV: To je jedan od protokolarnih susreta koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Nedavno smo imali posjetu Aleksandra Vučića Hrvatskoj, a danas trilateralni sastanak u Mostaru. Očigledno je da je povećano interesovanje EU za region otkako je objavljena Strategija za Zapadni Balkan. To dokazuju i učestale posjete evropskih zvaničnika Zapadnom Balkanu. Na ovaj način žele se relaksirati međusobni odnosi, kako bi se stvorio politički ambijent za rješavanje ključnih pitanja. Političarima iz zemalja regije predstoje dva samita, jedan u Sofiji, a drugi u Londonu. Svakako se želi izaći sa nekim pozitivnim skrom. 

Vidjeli smo da je na sastanku u Mostaru razgovarano o mnogim temama, ključne stvari su "načete". Ključna tema bila je Strategija EU, gdje je očito najvažniji dio koji se tiče rješavanja bilateralnih sporova, o čemu se i najviše govorilo. Bilo je riječi i o privrednoj saradnji, kao i infrastrukturnim pitanjima, ali je sve bilo na opštem nivou. 

- Iako je fokus razgovora bio na graničnim sporovima, čije rješavanje je uslov EU, sve su prilike da ni tu nema pomaka.

POPOV: Upravo tako. Ovaj sastanak mogao bi da bude pokušaj relaksiranja odnosa, jer smo svjedoci varničenja između svake od ovih država pojedinačno sa dvjema drugima. Naprosto, susret u Mostaru je time out, kako bi se dogovorilo kako da se ide u rješavanje otvorenih pitanja.

No, potrebno je da se u proces uključe vlade triju država. Dva su pitanja na kojima će insistirati EU: pitanje granica i pitanje sukcesije. Njih je moguće riješiti ako bude političke volje. Međutim, potrošili smo sve vrijeme ovog svijeta od završetka rata, a da nismo riješili nijedno od ovih pitanja. Ne vidim ni da je sada dogovoren red stvari, odnosno na koji način i u kojem roku će se rješavati ova otvorena pitanja. 

- Hoće li se pitanja graničnih sporova rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa ili arbitražom? 

POPOV: Kada govorimo o graničnim sporovima između Srbije i Hrvatske, oni će završiti na arbitraži. Iako je tokom Vučićeve posjete Hrvatskoj dogovoreno da se tokom dvije godine nađe rješenje i postigne dogovor, smatram da to nije moralo da se oročava na pomenuti period, jer je već sada jasno da postoje dva "zakucana" stava.

Granični spor BiH i Srbije je daleko složenija stvar, budući da postoji više tačaka o kojima je potrebno naći sporazumno rješenje. Postoji još prostora za mogući dogovor, ako bude dovoljno političke volje da se spor riješi bez arbitraže. Mišljenja sam da se na ovom pitanju treba odmah početi raditi, kako ne bismo došli u situaciju da, u slučaju nepostizanja dogovora, to pitanje delegiramo arbitraži u pet do dvanaest i shvatimo da od toga nema ništa.

- Koliko su za regiju značajni sastanci na predsjedničkom nivou, ako znamo da su vlade i parlamenti nadležni za operacionalizaciju dogovora?

POPOV: Ovakvi sastanci predstavljaju time out između razmjene rafala riječi, što je dosadašnja praksa svih strana. Oni na kraći rok doprinose normalizaciji odnosa, ali ubrzo dođe do razmjene oštrih riječi i zaoštravanja odnosa. Potrebno je dakle da se nešto suštinski počne događati.

Naravno, dobro je da se predsjednički sastanci organizuju i da se stvara normalnija atmosfera, ali iza njih odmah treba da slijedi nešto konkretno. Svrhu bi postojala samo u slučaju da se kroz sastanke na predsjedničkom nivou relaksiraju odnosi, potom da uslijede međuvladini susreti i da eksperti predlažu rješenja koja bi bila prihvaćena, te da u konačnici ona budu operacionalizovana u nacionalnim parlamentima.

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 12

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još