21.03.2018. / 11:20h BiH - Apelacija Borjane Krišto

Ustavni sud BiH između ustavnosti i političkih želja HDZ-a

Ustavni sud BiH između ustavnosti i političkih želja HDZ-a
Ustavni sud BiH u četvrtak će održati plenarnu raspravu o zahtjevu Borjane Krišto, predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odnosno raspravu o apelaciji u kojoj gospođa Borjana Krišto traži da Ustavni sud izbriše odbredbe koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat u Dom naroda.

Nakon što je Ustavni sud u decembru 2016.godine samo djelomično uvažio apelaciju Bože Ljubića, zvaničnici tzv. HNS-a, jednom agresivnom medijskom kampanjom u javnosti su, u određenoj mjeri, uspjeli da stvore takvu percepciju i da nametnu svoju interepretaciju presude Ustavnog suda, sugerišući, odnosno učitavajući nepostojeću dimenziju presude, prema kojoj se izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije iz svih takozvanih konstitutivnih naroda ni manje ni više nego zabranjuje.  

Presuda Ustavnog suda BiH od strane zvaničnika HNS-a sistematskim politikanstvom je zloupotrebljavana kako bi se u korist HDZ-a izgradila što bolja politička pozicija u pregovorima vezanim za izmjene Izbornog zakona.

Čak su i pravni eksperti, poput dr. Dražena Pehara, koji potpuno stoje na poziciji političkih a ne pravnih konstrukcija kao što je tzv. "legitimno predstavljanje", više puta u javnosti skretali pažnju na obim manipulacije presudom Ustavnog suda od strane HSN-ovih zvaničnika. Upravo je dr. Pehar u svome tekstu  Šarene laže za široke narodne mase - Ljubićeva apelacija i "povijesna odluka Ustavnog suda" do tančina pojasnio ogroman stepen manipulacije, navodeći da metod odabira predstavnika u Dom naroda nakon presude Ustavnog suda ostaje potpuno isti i nakon presude Ustavnog suda. Uz to je naglasio da iz HNS-a, presudu Ustavnog suda  pokazuju u posve iskrivljenome svjetlu. Drugim riječima, govore neistine u javnosti o značaju, odnosno težini, odnosno karakteru same odluke. Objektivnosti radi, ovdje treba naglasiti da ovakva kritika ne dolazi iz HNS-u protivničkog tabora kada je riječ o diskusiji vezanoj za  izmjene Izbornog zakona, ili od strane nekoga ko se politički slaže sa potpisnikom ovih redova, nego je ta kritika došla upravo od eksperta koji želi preduprijediti krajnja nastojanja HDZ-i HNS-a, te se ovo samo zbog te bitne činjenice ovdje naglašava.

Bez ovako širokog uvoda koji je dat u ovom tekstu, ne može se značajnije pojasniti motiv gospođe Krišto za podnošenje nove apelacije o kojoj će Ustavni sud sutra raspravljati. Upravo zato što je prethodna apelacija u slučaju Ljubić samo djelomično usvojena, pri čemu Ustavni sud nije presudio da se izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije iz svih konstitutivnih  zabranjuje - upravo zbog toga pred Ustavnim sudom, kao oblik političkog pritiska nalazi se nova apelacija, ovaj put od strane gospođe Krišto kojom se traži ono što je jedino u lažnim interpetacijama Bože Ljubića Ustavni sud već presudio, dok u stvarnosti i Ljubić i Krišto, kao i dr. Pehar, znaju da nije. Otuda apelacija na apelaciju i novi zahtjev za onim što politički i još bitnije od toga, pravno nije moguće.

Zadržimo se u ovom momentu na trenutak kod političkih poruka koje šalje gospodin Ljubić izražavajući podršku apelaciji gospođe Borjane Krišto. Ljubić je, naime, nedavno izjavio kako očekuje da će Ustavni sud BiH, po apelaciji Borjane Krišto, postupiti isto kao što je postupio po njegovoj apelaciji, te da će presuditi da je odredba Ustava FBiH da se iz svakog kanton bira po jedan izaslanik iz svakog naroda u Federalni dom naroda u suprotnosti s Ustavom BiH.

Iz ove izjave vidljiv je Ljubićev ceterum censeo i pregalnička dosljednost u manipulaciji presudom Ustavnog suda BiH, pri čemu Ljubić neumorno ponavlja notornu laž da je Ustavni sud zabranio izbor delegata iz svakog kantona. Međutim, nadati se da će Ustavni sud odlučiti baš kao što je odlučio i po njegovoj apelaciji, kada presudu nije donio na onaj način na koji to Ljubić, kako uostalom tvrdi i dr. Pehar, lažno interpretira. Ali Ljubićeva podrška apelaciji Borjane Krišto, kao i sama ta apelacija, ima dodatnu svrhu čiji je osnov nastavljanje kontinuiranog političkog pritiska na Ustavni sud BiH kako bi se izdejstvovala željena presuda.

I Ljubić i Krišto inisistiraju na istom, odnosno na tome da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavi u funkciju zakonodavca suprotno svojim ovlaštenjima. To je između ostalog po podnošenju apelacije od strane Borjane Krišto za Vijesti.ba kazao i profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić.

"Apelacijom osporavaju ustavnu odredbu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a Ustavni sud je nadležan da ocjenjuje ustavnost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, ustave entiteta i ustave kantona. Ono što Ustavni sud nije mogao uradi a to je da proglasi član 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine da nije u skladu sa Evropskom konvencijom, iz prostog razloga što Ustavni sud ne može da mijenja ustavne odredbe ustava čiji je on Ustavni sud", kazao je Ibrahimagić.

U intervju za Vijesti.ba potpredsjednik SDA Šefik Džaferović istakao je da apelacija gospođe Borjane Krišto nemoguća i da se svakom građaninu mora omogućiti pristup Domu naroda.

Naveo je da se apelacijom koju je Krišto podnijela Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine pokušava se osporiti jedna ustavna norma da se iz svakog kantona i iz svake kantonalne skupštine, ako je izabran, u Federalni Dom naroda mora izabrati po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, naglasivši ta odbredba nije u suprotnosti sa Ustavom, naprotiv ona je u saglasnosti sa Ustavom BiH jer se njome osigurava ravnopravnost svih naroda i građana u FBiH, rekao je Džaferović za Vijesti.ba.

Džaferović je podsjetio da Federacija BiH nije Federacija naroda, nego Federacija kantona, a u njoj žive konstitutivni narodi i ostali građani, i odredba da iz svakog kantona mora biti izabran po jedan delegat u Dom naroda ako je izabran u kantonalnu skupštinu, odslikava i karakter Federacije.

On smatra da apelacija neće biti prihvaćena od strane Ustavnog suda.

"Dom naroda je zakonodavni dom u punom kapacitetu, jednako kao i Predstavnički dom, s tim što je njegova specifičnost da osim te svoje zakonodavne aktitvnosti štiti i vitalne interese konstitutivnih naroda uz odgovarajuću aktivnost Ustavnog suda. Dakle nije to isključivo etnički dom jer je njegova obaveza osim zaštite vitalnog nacionalnog interesa i donošenje zakona. Tom domu, tako koncipiranom mora se omogućiti pristup svakom građaninu. Ukoliko bi se isključila ova odredba Ustava onda bi to podrazumjevalo i promjenu karaktera Doma naroda. Tako da je mislim da apelacija iz ovih razloga neće biti prihvaćena od strane Ustavnog suda BiH", rekao je Džaferović

- Tu ustavnu normu nije moguće osporavati apelacijom pred Ustavnim sudom BiH, smatra Džaferović.

"Jednostavno, radi se o ustavnom aranžmanu koji je propisan Ustavnom Federacije a koji je u skladu sa Ustavom BiH. To bi bilo isto kao kada bi sada nekog od nas podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti postojanja kantona ili ovakvog karaktera Doma naroda", rekao je Džaferović.

Također, županijski odbori Hrvatske stranke (HS) i HDZ 1990 Središnja Bosna su po podnošenju apelacije javnosti odaslali zajedničko reagiranje na apelaciju Borjane Krišto u kojem zaključuju kako se radi o obespravljivanju i političkom sahranjivanju Hrvata u Bosni.

Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti  i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u reakciji iz Županije Središnja Bosna.

Iz ove dvije stranke zajedničkog su stava da je krajnje nekorektno i pravno dvojbena apelacija koju je čelnica Zastupničkoga doma Parlamenta BIH izamjenica HDZ BIH uputila Ustavnome sudu BiH na odredbe Ustava FBiH koje jamče izbor najmanje po jednoga izaslanika iz svakoga  konstitutivnoga naroda iz svih deset županijskih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Smatramo kako se radi o grubom nasrtaju HDZ BIH na ustavno i izborno pravo naroda i građana, pa dakle i Hrvata, da bez obzira na brojnost i županiju u kojoj žive, biraju sebi  izaslanike u federalni Dom naroda, koji je ustavno utočište za  zaštitu ustavnih prava pripadnika konstitutivnih naroda, bez obzira koliko ih  negdje ima i kojoj županiji pripadaju.  Više nema nikakvih dvojbi, apelacija Borjane Krišto je konačno ogolila zle namjere vrha HDZ BIH da totalno obespravi i  politički sahrani Hrvate u Bosni.  Sreća je da je gospođa Borjana Krišto očigledno pravno  neuka, kao i njezini pravni sufleri, pa  smo čvrstoga uvjerenja kako se Ustavni sud BIH neće uopće miješati u tumačenje Ustava  FBiH”, naveli su iz ove dvije stranke.

Istakli su da “članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja Središnje Bosne prepoznaje izdaju i zavjeru interesa  Hrvata s područja Bosne poput one sa Travnikom”.

“Nije korektno i zapravo sramno je u izmjenama Izbornoga zakona predlagati izbor pet izaslanika iz Hercegovačkoneretvanske županije, a samo četiri iz Središnje Bosne. Podsjećamo samo zahvaljujući sumnjivim političkim trgovinama HDZ BiH Travnik nikada nije bio ustrojen kao Mostar, a redovito je bio predmetom političkoga potkusurivanja  i namirivanja u spletkama sa partnerskim bošnjačkim strankama. Članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja  Središnje  Bosne  smatra kako bi hrvatski predstavnici i pregovarači morali pokazati nacionalnu osviješćenost i  solidarnost pa bi, umjesto likvidiranja ustavnih prava Hrvata na pojedinim područjima trebali zagovarati izbor većega  broja izaslanika u Dom naroda s područja gdje su Hrvati brojno i politički inferiorni a to je, nažalost, područje Bosne.  Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti  i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u zajedničkom priopćenju iz ove dvije stranke.

Iz svega navednog više je nego jasno da je apelacija Borjane Krišto klasičan oblik pritiska na rad Ustavnog suda BiH, sa ciljem da se, ne samo zagospodari tom institucijom, nego da se preko te institucije mijenja suština ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine za račun političke osnovine Čović - Dodik koja za to nema parlamentarnog kapaciteta.

Međutim, na kraju se mora istaći i to da je mogućnost ovakvog političkog pritiska na Ustavni sud Bosne i Hercegovine stvorila višegodišnja kampanja protiv Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po kojoj je isti sud inkrimisan kao "bošnjački" sud. Jedino u takvoj atmosferi HDZ je našao prostora da manipuliše odlukom Ustavnog suda BiH i da putem apelacija, kao što je zadnja apelacija Borjane Krišto, svoje nemoguće zahtjeve u javnosti predstavlja kao logičku konsekvencu zaključaka Ustavnog suda po presudi u slučaju Ljubić. Apelacija Borjane Krišto Ustavnom sudu BiH je test za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odnosno otklanjanje dileme u vezi s tim da li se Ustavni sud Bosne i Hercegovine vodi ustavnošću ili političkim željama HDZ-a BiH.


Piše: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak