06.04.2018. / 11:26h Komentari - Zlatko Hadžidedić za Vijesti.ba

Apelacija Ljubića prilika za ukidanje asimetrije između RS i FBIH

Apelacija Ljubića prilika za ukidanje asimetrije između RS i FBIH
Dr. Zlatko Hadžidedić je za Vijesti.ba napisao komentar o dogovoru četiri stranke (SDA, DF, SBB i SDP) za redefiniranje buduće strukture Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Komentar prenosimo u nastavku:

- Smatram da je dogovor četiri stranke, sa pragmatičkog stanovišta, prilično mudro sročen. Naprosto, teško je osporiti potrebu da se funkcija i sastav gornjeg doma Parlamenta u Federaciji izjednači sa funkcijom i sastavom gornjeg Doma Skupštine u Republici Srpskoj. Pri tome, treba podsjetiti da je Vijeće naroda, kako se ovaj dom naziva u Republici Srpskoj, naknadno uvedena institucija, nametnuta odlukom Visokog predstavnika, te da nije ni postojala u prvobitnoj verziji Dejtonskog ustava, nego je Skupština Republike Srpske tada bila jednodomna. Međutim, ni uvođenje gornjeg doma u Republici Srpskoj nije ovaj dom stavilo u jednaku poziciju sa donjim, Predstavničkim domom, nego je gornji dom do danas od strane pravnika i političara u Republici Srpskoj tretiran kao neka vrsta konsultativne, a ne zakonodavne institucije u punom smislu.
 
Sada, kada je Božo Ljubić u svojoj apelaciji zahtijevao da Dom naroda u Federaciji bude ne samo nominalno nego i funkcionalno izjednačen sa donjim domom u svojoj zakonodavnoj ulozi, ukazala se dobra prilika da se zahtijeva izjednačavanje funkcije i strukture gornjih domova u Federaciji i Republici Srpskoj. Utoliko ovu inicijativu četiri stranke smatram pozitivnom, jer ovo stanje asimetrije između Republike Srpske i Federacije je jednostavno pravno neodrživo. U tom smislu, valjalo bi se upitati kako je to i do sada bilo tolerirano, i kako to da se ovakva inicijativa pojavljuje tek sada, toliko godina nakon uvođenja gornjeg doma Skupštine u Republici Srpskoj. Međutim, ono što me zabrinjava jeste potpuno odsustvo svijesti, kako kod domaćih političara, tako i kod pravnika,  o asimetričnoj zastupljenosti tzv. konstituentnih naroda u gornjima domovima svih parlamenata – i Parlamenta Federacije, i Skupštine Republike Srpske, i Parlamentarne skupštine BiH. Neću se posebno osvrtati na činjenicu da se već godinama u političkoj praksi u BiH upotrebljava termin „konstitutivni narodi“, koji ne postoji u originalnoj preambuli Dejtonskog ustava, te da termin „konstituentni“ znači da su u pitanju elementi koji u pasivnom smislu predstavljaju dijelove cjeline, dok termin „konstitutivni“ implicira da su u pitanju elementi koji svojom voljom, aktivno tvore tu cjelinu.
 
Dakle, već ovom terminološkom manipulacijom ovdje se već godinama sugerira da su ti navodni „konstitutivni“ narodi svojom voljom konstituirali Bosnu i Hercegovinu u Dejtonu, i da ona kao takva prije Dejtona nije ni postojala. Kao što rekoh, neću se na to posebno osvrtati, jer po mom mišljenju mnogo ozbiljnije pitanje jeste struktura gornjih domova, zasnovana na potpuno asimetričnom tumačenju prava svih onih koji se u preambulama ustava nalaze u kategoriji konstituentnih naroda. Jer, pored Bošnjaka, Srba i Hrvata, ovdje se među konstituentnim narodima, u potpuno jednakoj poziciji nalaze i Ostali.

zlatko-hadzidedic-2018-aa
 
U skladu s tim, nije smjelo da se dogodi da Bošnjaci, Srbi i Hrvati u gornjim domovima parlamenata budu zastupljeni po principu pariteta, a da Ostali budu tretirani na asimetičan način, kao nedovoljno ravnopravni ili nedovoljno konstituentni. Za ilustraciju kako to u praksi izgleda, valja reći da su u Domu naroda Federacije Bošnjaci, Srbi i Hrvati zastupljeni sa po 17 predstavnika, dok su Ostali zastupljeni sa samo 7 predstavnika. U Vijeću naroda Skupštine Republike Srpske, slično tome, Srbi, Bošnjaci i Hrvati su zastupljeni sa po 8 predstavnika, dok su Ostali zastupljeni sa samo 4 predstavnika. Što je još gore, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ostali nisu uopće ni zastupljeni, a Bošnjaci, Srbi i Hrvati su ondje paritetno zastupljeni sa po 5 predstavnika. Također, i uprkos presudi Sejdić-Finci, Ostali nisu uopće zastupljeni ni u Predsjedništvu BiH. Ovo je jedan pravni apsurd koji je odavno morao biti otklonjen, ali nažalost ni sada, kada se vode razgovori o sastavu gornjih domova parlamenata u BiH, ne postoji ni elementarna svijest o tome da se princip pariteta ne može primjenjivati selektivno, te da ne možete insistirati na tome da princip paritetne zastupljenosti važi samo za Bošnjake, Srbe i Hrvate, a da u istim tijelima taj princip ne važi za Ostale, koji su u ustavima također svrstani u potpuno istu kategoriju. Jer, ili primjenjujete princip paritetne zastupljenosti, i u tom slučaju svi koji su navedeni u preambuli Ustava kao nosioci suvereniteta moraju biti paritetno zastupljeni, bez izuzetka, ili ne primjenjujete princip pariteta nego princip proporcionalne zastupljenosti, kao što je to slučaj u donjim domovima svih parlamenata u BiH, i tada imate proporcionalnu zastupljenost u skladu sa brojem glasova koji su pripali određenoj političkoj opciji ili pojedincu.
 
Dakle, iako jeste pozitivno da se, na temelju dogovora četiri stranke, sada traži simetrično rješenje u odnosu između gornjih domova parlamenata Federacije i Republike Srpske, ono što predstavlja mnogo urgentnije pitanje jeste da se konačno zahtijeva simetrično rješenje za sve koji su svrstani u kategoriju tzv. konstituentnih naroda, te da onda u gornjim domovima svih parlamenata u BiH, kao i u Predsjedništvu BiH, i Ostali budu zastupljeni po principu pariteta, na istom nivou i sa jednakim pravima sa Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Bez takve potpune paritetne zastupljenosti, pada i sam princip pariteta, i onda bi valjalo razmisliti da se vratimo isključivo proporcionalnoj zastupljenosti i jednodomnim parlamentima, napuštajući princip pariteta u potpunosti. Jer, ili princip pariteta poštujete u potpunosti, ili ga morate odbaciti u potpunosti.
 
Princip pariteta se ne može poštovati i primjenjivati selektivno, ondje gdje to nekome odgovara. Ako se primjenjuje selektivno, onda prestaje biti princip pariteta. To je pravni i logički apsurd koji je potpuno neodrživ. A, eto, ipak, tokom svih ovih godina djelovanje parlamentarnih institucija u BiH zasniva se upravo na takvom apsurdu, i nikome od pravnika i političara da padne na pamet da on mora biti što prije otklonjen.
 
 
Piše: Dr. Zlatko Hadžidedić
 
(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 68

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još