17.04.2018. / 10:44h BiH - Adnan Huskić za Vijesti.ba

EU put BiH ne smije biti dio borbe na domaćem političkom terenu

EU put BiH ne smije biti dio borbe na domaćem političkom terenu
Evropska komisija (EK) danas će u Strasburgu objaviti Paket proširenja, kojim je obuhvaćeno sedam država - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija te Turska.

U dijelu koji se odnosi na BiH, EK je konstatovala da je naša država bila veoma spora u protekloj godini u postizanju rezultata u prioritetima koji proizilaze iz reformskog procesa. Istaknuto je da BiH mora da ubrza reforme koje su orijentisane ka EU kako bi se riješili i duboko ukorjenjeni strukturalni problemi koji su bili prepreka za napredak zemlje.

U izvještaju je, između ostalog, navedeno da je mehanizam koordinacije o pitanjima koja su vezana za EU bio efikasan u izradi određenog broja odgovora koji su neophodni za izradu mišljenja EK o aplikaciji BiH za punopravno članstvo u EU. Istaknuto je takođe, da je funkcionisanje ovog mehanizma ključno u daljem procesu EU integracija.

"Sasvim je jasno i nema razloga da očekujemo neka iznenađenja koja bi mogla jako odstupati od ovoga što je rečeno,  na prezentaciji Izvještaja. Naprosto, za građane BiH ništa od ovoga što će biti rečno ne predstavlja nepoznanicu, niti im je iznenađenje u bilo kojoj mjeri", pojašnjava u razgovoru za Vijesti.ba analitičar evropskih integracija Adnan Huskić.

Mišljenja je da je EK na pravi način identifikovala da su dosadašnji napori, učinjeni na ispunjavanju mjera koje se tiču socioekonomskih projekata, a koji su istovremeno sadržani u reformskoj agendi, od strane bh. vlasti bili korišteni na bazi švedskog stola.

"Dakle, dajte nam mjere koje neće ni na koji način dirati u naš klijentelistički sistem", kaže Huskić.

Konstatuje da je, nažalost, izostala reforma javne uprave, što je i javno navedeno u nalazima EK.

"Jednako tako, tu je i pitanje borbe protiv korupcije, tačnije konsolidacije pravne države u BiH, te pitanja koja su naslonjena na to, poput poštivanja odluka Ustavnog suda, gdje mi zaista pokazujemo da kod nas pravne države ni u primjesama nema", upozorava Huskić.

Osim ovoga, ističe da je reforma Izbornog zakona BiH, zbog djelovanja Delegacije EU na terenu, jasno identifikovana kao jedan od ključnih problema.

Govoreći o poziciji BiH u odnosu na zemlje regije, Huskić napominje da je EK još jednom potvrdila koje države se nalaze na čelu procesa evropskih integracija, a to su Srbija i Crna Gora. Iz njih slijede Makedonija i Albanija.

"Ostajemo mi i Kosovo, koje nije priznato od svih država članica EU. Iz izvještaja EK trebalo bi prije svega iščitati da su naša funkcionalnost i mogućnost da na pravi način pregovaramo sa EU vrlo upitne", naglašava ovaj analitičar.

Govoriti o uspješnosti funkcionisanja mehanizma koordinacije kod pripremanja odgovora na Upitnik, ocjenjuje, u najmanju ruku je pretjerano.

Niti se, kaže, mehanizam pokazao uspješan, niti je ispunjavanje Upitnika pravi test za njega.

Sada EU želi reći da je pitanje načina na koji je mehanizam koordinacije uspostavljen nešto sa čim se treba zabaviti i u narednom periodu. Između ostalog, pominje se i pitanje političkog konsenzusa.

"Od naših vlasti se vrlo jasno traži da se napravi ono što je nekada davno postojalno, recimo, u aprilskom paketu, a to je evropska klauzula. Dakle, pitanja koja se tiču EU treba da prestanu biti dijelom borbe na domaćem političkom terenu, odnosno da se ne smije dovoditi u pitanje nešto što bi, barem sudeći po deklarativnim izjavama, trebalo da bude strateški cilj svih nas", smatra Huskić.

 

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!