02.05.2018. / 11:11h Intervjui - Ekskluzivni intervju za Vijesti.ba

Bakir Izetbegović o Čoviću, Dodiku, Rusima, Vučiću i Hrvatskoj, kandidatu SDA za Predsjedništvo ...

Bakir Izetbegović o Čoviću, Dodiku, Rusima, Vučiću i Hrvatskoj, kandidatu SDA za Predsjedništvo ...
U ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.ba predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović odgovarao je na aktuelna pitanja poput poruka visoke ruske zvaničnice Valentine Matviyenko, ruskom uticaju i namjerama, optužbama za navodnu ratnohuškačku retoriku, ali i o odnosima sa Draganom Čovićem, politici Milorada Dodika, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića te odnosima sa Republikom Hrvatskom.

Izetbegović je za Vijesti.ba ekskluzivno prokomentirao i unutarstranačke nominacije koje će odlučiti kandidata SDA za člana Predsjedništva BIH na izborima u oktobru, te informacije koje govore o najvećem broju kandidatura za Denisa Zvizdića i Sebiju Izetbegović...


- Kako tumačite posjetu i poruke koje je u Bosni i Hercegovini ostavila ruska zvaničnica Valentina Matviyenko, i one iz Sarajeva o prenošenju vlasti na entitete, ukidanju OHR-a i građanskom ratu, ali i one iz Banja Luke gdje je dočekana bez državnih obilježja?

IZETBEGOVIĆ:
Kako drugačije nego kao direktno miješanje u unutrašnje odnose u BiH. Neko je namjerno pogrešno informisao i pripremio nastup gospođe Matviyenko na način da je ona izgovorila par potpuno neutemeljenih tvrdnji i ideja. U BiH nije bilo građanskog rata, relevantne rezolucije organizacije Ujedninjenih nacija i presude međunarodnih sudova su nedvosmisleno potvrdile da se radilo o agresiji susjednih zemalja i udruženim zločinačkim poduhvatima koji su sezali do Miloševića i Tuđmana. Prenošenje vlasti na entitete je nejasna ideja koja nema nikakvog utemeljenja u Dejtonskom mirovnom sporazumu, pa je time, dakle, antidejtonska. Rusija je jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne bi smjela iznositi stavove protivne tom sporazumu. Slična stvar je i sa ukidanjem OHR. Ured Visokog predstavnika je integralni dio ovog mirovnog sporazuma, i dok se u cjelosti ne ispune uslovi PIC-a poznati kao «5+2», odnosno u potpunosti ne stabilizira mir u Bosni i Hercegovini, ne može doći do zatvaranja OHR.

- Istupate li Vi samostalno, kako to kaže Dragan Čović? Rekao je to odgovarajući na Vašu izjavu da se on izvinio ruskoj zvaničnici i naveo kako Vaša izjave nemaju veze sa stvarnošću. Kako odgovarate?

IZETBEGOVIĆ:
Gospodin Čović je javna ličnost i njegove izjave pripadaju javnosti. I ne treba da se čudi i ljuti kada ono što izgovori pred desetinama svjedoka bude preneseno u javnost. Prije par mjeseci u Briselu, na sastanku sa predsjednikom EPP  Josephom Daulom je iznio začuđujuću tvrdnju da «jačanje građanske države u BiH vodi stvaranju islamske države», a pred Matviyenko je zauzeo stav da se OHR treba ugasiti, a strane sudije iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ukloniti. Nejasno mi je zašto Čović ne stoji čvrsto iza svojih stavova ma kakvi oni bili, zašto reterira, zašto misli da mi imamo obavezu sačuvati u tajnosti ono što on izgovori pred uticajnim svjetskim zvaničnicima i što se može odraziti na budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana? Kada je u pitanju gradnja Pelješkog mosta stao je uz Hrvatsku, kada je u pitanju odnos BiH prema Kosovu stao je uz Srbiju, kada je odnos prema OHR u pitanju stao uz Dodika i Rusiju i uputio izvinjenje Metviyenko zbog reakcija «pojedinaca i nekih stranaka» itd. To su činjenice i one, nažalost, itekako imaju veze sa stvarnošću.

- Reakcije na vaše izjave, i u BiH i u susjednim zemljama  su očigledno predimenzionirane. U Beogradu je organizovano hitno zasjedanje Savjeta za nacionalnu bezbjednost nakon Vašeg intervjua Dojče Veleu, a u BiH su srpski i hrvatski poslanici u Predstavničkom domu parlamentarne skupštine BiH pokušali održati sjednicu povodom Vaših izjava o jačanju namjenske proizvodnje koje su tretirali kao „ratnohuškačku retoriku“?

IZETBEGOVIĆ:
Ništa se ne dešava slučajno, pa ni pretjerane reakcije na moje izjave. Susjedne države, unatoč bitnijim prioritetima, stotine miliona eura troše na nabavku aviona, raketnih sistema, naoružavanje. U RS se policija naoružava jurišnim puškama uz svakodnevne verbalne provokacije spram cjelovitosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ali, galama se diže oko mojih izjava da ćemo braniti teritorijalni integritet zemlje i jačati namjensku indistriju. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine  prijeti da će  braniti zemlju, jačati odbrambene kapacitete, vršiti ustavnu obavezu?! Nevjerovatna zamjena teza!  Cilj je očigledno ušutkati patriotske snage u Bosni i Hercegovini, naročito Bošnjake, a u isto vrijeme učiniti normalnim i legitimnim glasove koji zagovaraju teritorijalne i institucionalne podjele, odvajanja entiteta, paternalizam susjeda.

- Sve češće se čuju tvrdnje, i od hrvatskih i od srpskih političara, da se  Bošnjaci u BiH ponašaju kao što su se ponašali Srbi u bivšoj Jugoslaviji. Da prave iste greške pokušavajući da drugima nametnu stavove i da dominiraju. Koliko ima istine u ovakvim tvrdnjama?

IZETBEGOVIĆ:
Naravno da nema nikakve istine u tome, ali ima tendencije da se Bošnjaci optuže i stigmatiziraju. Da se u slučaju izmijenjenih okolnosti i odnosa snaga nepovoljnih za Bosnu i Hercegovinu pripremi atmosfera  u kojoj se «ne može više trpiti diktat bošnjačke strane». Nikakvih argumenata za ovakve tvrdnje ustvari nema.

- Bošnjaci su, od Dejtonskog sporazuma pa preko niza rješenja koja su bila na njihov račun, plaćali „cijenu Bosne“. Ima li prostora za dodatne koncesije od strane bošnjačke politike, kako bi se sačuvala stabilnost BiH?

IZETBEGOVIĆ:
Bošnjaci u Bosni i Hercegovini čine polovinu stanovništva, ali su u vlasti na državnom nivou svedeni na trećinu. U Federaciji Bosne i Hercegovine čine tri četvrtine stanovništva, ali u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine imaju samo polovinu ministara. Bošnjaci su na svaki način već odavno platili «cijenu Bosne», i dalje se nema kud.  

- Koliki je zaista ruski uticaj u regionu, pa i u BIH, i trebamo li biti zabrinuti?

IZETBEGOVIĆ:
Ruski uticaj je rastući i mi trebamo više raditi sa Rusijom, ne prepuštati stvari jednostranim tumačenjima i uticajima lidera iz Republike Srpske. Već se poduzimaju neki koraci u tom smjeru. Rusija je zainteresirana za uticaj na Balkanu, ali tvrde da je to uticaj koji znači trgovinu, komunikaciju, obostranu korist, dakle mir. Vjerovatno im imponuje prorusko ponašanje Milorada Dodika, skloniji su Srbima nego ostalim narodima u Bosni i Hercegovini. Nikome, pa ni Rusiji, interes ne bi trebao da bude destabilizacija koja bi mogla region odvesti u nepredvidivom smjeru. Crvena linija za Ruse je, očito, ulazak u NATO savez zemalja u kojima je većina stanovništva pravoslavna. Otpor ulasku Crne Gore u NATO je bio dramatičan. Interes Rusije da bude protiv ulaska nekih zemalja u NATO može se razumjeti, ali se isto tako mora razumjeti i interes Bosne i Hercegovine i to da je oko 70 posto stanovništva za ulazak  u NATO.

bakir-izetbegovic-2018-vijesti-1
Bakir Izetbegović / Vijesti.ba

- Koliko bi nam u cijeloj ovoj situaciji, pričama o nestabilnoj državi kroz žestoke kampanje, pomogla aktivacija MAP-a?

IZETBEGOVIĆ: Mi se moramo kretati naprijed kada je u pitanju članstvo u EU i NATO. To nosi rizike, ali su daleko veći rizici odustajanja i predomišljanja. Ranije su donesene sve relevantne odluke i zakoni na državnom nivou u tom smislu, a zatim su se neki političari u RS-u, koji su zdušno podržavali NATO proces,  predomislili i počeli da opstruiraju napredak sa entitetskog nivoa, koji je nenadležan za ta pitanja. Za aktivaciju MAP imamo konsenzus na državnom nivou koji uključuje i srpske predstavnike, i taj korak treba učiniti. Iz razgovora koje sam vodio nedavno u sjedištu NATO-a u Briselu sa generalnim sekretarom Stoltenbergom i ambasadorima pet najuticajnih zemalja članica Saveza, rekao bih da je aktivacija pred nama.

- Kako ste vidjeli raspravu u američkom Kongresu po pitanju situacije u BIH, je li to naznaka nekog jačeg angažmana na ovim prostorima?

IZETBEGOVIĆ: Vjerujem da jeste. Suviše je investirano u mir na Balkanu, a SAD su uradile «lavovski dio», da bi se dopustio novi konflikt radi neaktivnosti i indolencije.

- U Sarajevu je prošle sedmice boravio i predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, je li napredak ka EU usporen?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da jeste. Ali treba reći i da je napredak ostvaren. U našim okolnostima je i to uspjeh. Bosna i Hercegovina je vjerovatno zemlja sa najsloženijim odnosima i državnim ustrojem na svijetu, sa 13 ustava i 14 zakonodavnih tijela, sa 650 parlamentaraca i 135 ministara na četiri nivoa vlasti, sa nestabilnim koalicijama koje čini šest partnera  suprotstavljenih interesa i gledanja na prošlost i budućnost, itd. U takvim okolnostima kroz koordinacioni mehanizam smo konsenzusom usaglasili odgovore na 3.452 pitanja, održavši preko 200 sastanaka na kojima je učestvovalo 1.086 aktera. Dakle, svi odgovori su prihvaćeni jednoglasno.

- Povodom Izvještaja EU o napretku BiH na Evropskom putu dio poslanika u Predstavničkom domu PSBiH je zatražio održavanje vanredne sjednice. Šta su razlozi usporenog kretanja BiH na Evropskom putu?

IZETBEGOVIĆ: Na prvom mjestu ponašanje tih istih poslanika koji su destabilizirali rad Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara, pokušavali smijeniti predsjedavajućeg Vijeća ministara i oboriti bitne reformske zakone poput Zakona o akcizama, a sada traže tuđu odgovornost. Naravno, iza njih stoje politički lideri koji su u prisustvu Federice Mogherini na početku mandata potpisali «Neopozivu privrženost Reformskoj agendi BiH» a zatim se svako malo predomišljali i opstruirali. Punih smo pet mjeseci, recimo,  čekali odgovore na Upitnik EU od strane Vlade RS.

- Čelnici država, vlada i opozicije, koji dolaze iz stranaka članica Evropske narodne stranke (EPP), okupit će se 16. maja u Sofiji, dan uoči Samita Evropska unija (EU) - Zapadni Balkan. Vi ste jedini iz BIH, šta očekujete od tog sastanka ali i samita?

IZETBEGOVIĆ: To je, za Balkan i Bosnu i Hercegovinu, najbitnije okupljanje nakon samita EU u Solunu prije 15 godina. Očekujem snažnu podršku proširenju, odnosno uklanjanju jednog vakuuma u srcu Evrope kada je  članstvo zemalja zapadnog Balkana u Evropskoj Uniji u  pitanju. Nova Strategija Evropske komisije za zapadni Balkan je dokument koji nudi odgovore na sva bitna pitanja i probleme odnosa unutar BiH i odnosa sa susjednim zemljama. Takvu priliku konkretiziranu kroz jasne programe nismo imali do sada. Šest vodećih inicijativa na kojima se Strategija zasniva nude programe pomirenja, ubrzanog rješavanja otvorenih pitanja među susjedima, jačanje vladavine prava, ekonomske reforme, izgradnju infrastrukture, digitalizaciju itd. I sve to praćeno monitoringom i finansijskim sredstvima EU.

- Odnosi sa Srbijom nisu na zavidnom niovu, jedne poruke dobijamo od Vučića kada se sastane sa bh. zvaničnicima, neke druge kada je sa Miloradom Dodikom. Kada biste u dvije riječi morali opisati taj odnos, kakvim biste ga nazvali?

IZETBEGOVIĆ: Nemam dvije riječi s kojima bih opisao političko sazrijevanje i oscilacije Aleksandra Vučića. Traži to duži opis. Nadam se da će ono ići u pravom smjeru, da neće krenuti unazad. U svakom slučaju, nije mu lako balansirati između Evrope, SAD i Rusije, između nacionalnih emocija i realnosti kada je Kosovo u pitanju, između potreba za korektnošću spram BiH i očekivanja za srpskom jednostranošću kad je RS u pitanju.

- Kako biste onda nazvali odnos sa Hrvatskom i kako gledate na poteze ove države prema BiH, ima li nešto osim Pelješkog mosta što zamjerate Hrvatskoj?

IZETBEGOVIĆ: Hrvatska se uporno odnosi paternalistički spram BiH, ignoriše naše stavove i interese, negira UZP počinjen u pokušaju stvaranja etnički čistog hrvatskog teritorija, ne vraća nam imovinu, ne plaća vodni resurs Buškog jezera koje koristi decenijama uz simbolične nadokade itd. S druge strane, podupire nas u našim euroatlantskim težnjama, investira u BiH, olakšava kretanje ljudi i roba itd. Ambivalentni i kontroverzni odnosi, a moglo bi, i trebalo bi bolje sa Hrvatskom.

- Vratimo se još malo na domaće teme. Ugovor s Islamskom zajednicom nije potpisan, Dragan Čović je zabrinut curenjem informacija iz Predsjedništva, Mladen Ivanić ima neke svoje zamjerke, međutim ta tačka nije dospjela ni na dnevni red. Kako ste doživjeli cijelu situaciju?

IZETBEGOVIĆ: Kao bespotrebnu i teško objašnjivu pizmu spram Islamske zajednice i Bošnjaka. Naročito od strane Dragana Čovića koji je bio tvrdokorniji od Ivanića, a trebao je biti kooperativniji, jer Hrvati žive izmiješani sa Bošnjacima, jer su Bošnjaci glasali za ugovor sa Katoličkom crkvom, jer je hrvatska politika u BiH imala važna očekivanja i zahtjeve spram bošnjačke politike. Taj Ugovor je prije par godina prošao ekspertnu fazu, pa su za njega još 2015.  glasali svi ministri u Vijeću ministara, i Srbi i Hrvati, dakle i hrvatski ministar koji predvodi Ministarstvo pravde, i usaglašeni prijedlog je poslat Predsjedništvu BiH. A onda je Ivanić imao dodatne zahtjeve i prijedloge kojima se od strane Islamske zajednice izašlo u susret, i sve je stalo na Čoviću koji je novi zastoj obrazložio «postizanjem šireg dogovora», dakle rješavanjem političkih zahtjeva hrvatske strane koji nemaju veze sa vjerskim zajednicama?! Eto, to je taj naš majstorluk da od svega napravimo problem, da zabijemo trn u zdravu nogu.

- Hapšenje generala Dudakovića i grupe oficira je izazvalo nove tenzije u BiH. U vašim reakcijama ste stali uz generala i ostale uhapšene. Da li je to bilo ishitreno s obzirom na vašu poziciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH?

IZETBEGOVIĆ:
Nije. Uvjeren sam da će general Dudaković i grupa krajiških oficira, uhapšenih prije par dana, dokazati svoju nevinost. Isto tako će biti i sa procesom generalu Mahmuljinu, kao i sa braniocima Sarajeva optuženim za navodne zločine u Dobrovoljačkoj ulici i Velikom parku. U svakom ratu bude zločina, ali ovi ljudi nisu zločinci. Legalna strana koja je pod komandom Predsjedništva BiH branila zemlju od agresije je činila sve da zločine spriječi, obeshrabri, procesuira, i oni su se mogli desiti isključivo na nivou individualnog zločina. To je potvrđeno kroz procese generalu Deliću, Seferu Haliloviću, Naseru Oriću.

- U toku su sastanci sa predstavnicima američke ambasade i EU po pitanju Izbornog zakona. Ako ne bude dogovora, plašite li se blokada, neki prizivaju i aktivaciju Herceg Bosne?  

IZETBEGOVIĆ:
Opet hrvatska politika u BiH ni iz čega pravi krizu. HDZ ima 13 od 17 poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, i to im je malo, pa se apelacijom prema Ustavnom sudu BiH pokušalo izboriti više za HDZ, svodeći hrvatski puk i njihove predstavnike na Hercegovinu, Posavinu i dio Srednje Bosne. A zatim se napravila još jedna pravna gimnastika – presudu Ustavnog suda po pitanju entitetskog Doma naroda se od strane HDZ tumači kao presudu koja se odnosi na Predsjedništvo BiH i državni nivo, i to na način da se zauvijek onemogući implementaciju presude Suda iz Strazbura po apelaciji Sejdić-Finci. Ne vjerujem da ćemo u ovom predizbornom cajtnotu pronaći rješenje koje će zadovoljiti i HDZ i lijevo orijentirane stranke, ali mogu pomoći OHR ili CIK.

- Prema dostupnim informacijama, predsjedavajući VM Denis Zvizdić i profesorica Sebija Izetbegović sa terena, iz infrastrukture SDA, dobili su najviše nominacija za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Hoće li se između njih dvoje birati kandidat SDA na konvenciji 26. maja?

IZETBEGOVIĆ:
Zvizdić je dobio natpolovičnu podršku sa terena tako da me ne bi iznenadilo da kadrovska komisija SDA pojednostavi stvari i predloži njegovu kandidaturu aklamacijom, bez tajnog glasanja na Konvenciji koja se treba održati 26 maja.

- Da li ste očekivali ovakvu podršku baze kandidaturi profesorice Izetbegović?

IZETBEGOVIĆ:
Nisam. Ne tako davno postojao je snažan otpor u javnosti imenovanju Sebije izetbegović na poziciju direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Taj otpor je bio praćen šutnjom u strukturi SDA, izostankom podrške,  čak i komentarima da je imenovanje bilo štetno po Stranku. Sebija se borila sama, i izborila. Napravila je preokret u KCUS kakav niko nije očekivao, uvela je red, vratila dugove, podigla nivo zdravstvene usluge. Pokazala je pri tom neobičnu hrabrost i viziju, snažnu lidersku crtu i harizmu. I preokrenula javno mnijenje u svoju korist. Njenu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH smo od početka demantovali i obeshrabrivali. I unatoč svemu tome, pa i mom ličnom negativnom odnosu spram njene kandidature, kao politička autsajderka je iz baze dobila snažnu podršku. Sebija će vjerovatno uskoro izrasti u snažnu ženu-političara kakvih treba bosanskohercegovačkom društvu.   

Razgovarao: Sedin Ćenan

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak