13.11.2018. / 20:00h Intervjui - Predrag Kojović za Vijesti.ba

SDA nije ekskluzivni nosilac odbrane niti sinonim za stabilnost i reforme

SDA nije ekskluzivni nosilac odbrane niti sinonim za stabilnost i reforme
Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović u intervjuu za Vijesti.ba otvoreno govori o tome šta je građanski blok vratilo za pregovarački sto o zajedničkom nastupu prilikom formiranja parlamentarnih većina nakon oktobarskih izbora, kako taj proces teče u kantonima, a kako na višim nivoima vlasti. Kaže da postoji mogućnost da je ovaj mandat historijski, u smislu da će on odrediti u kojem će se pravcu BiH kao država razvijati. Tema razgovora su i predstojeće ključne odluke CIK-a BiH i Ustavnog suda BiH.

Razgovarala: Nevena Ćosić 

- Postizborni period vratio je u javni diskurs saradnju i zajednički nastup lijevo orijentisanih stranaka u BiH. Prema Vašem mišljenju, šta je bio glavni razlog da građanske stranke sjednu za pregovarački sto i počnu dogovore o formiranju vlasti?
 
KOJOVIĆ
: Ne želim da zvučim previše dramatično, ali naš motiv za pokretanje ovih razgovora je osjećaj i glas savjesti koji nam kaže da je ovo vrlo, izuzetno, važan mandat za BiH i da ćemo se u naredne 4 godine ili zalediti u ovom etničkom, svađalačkom i osvetoljubivom labirintu kojim lutamo već skoro 30 godina ili ćemo otvoriti kapiju iza koje nas čekaju težak i odgovoran rad ali i bolji i sretniji dani za sve građane BiH. Naravno da ukoliko uspijemo stvari neće instantno i automatski postati bolje ali je važno da promijenimo kurs i krenemo u pravom smjeru. 
 
Pravac kojim smo išli do sada nije pravi smjer. To se vidi po svemu. Vidi se po političkim odnosima koji su zatrovani, po ekonomskom siromaštvu, po rejting listama na kojima je BiH pri dnu ili na samom dnu od poslovne do akademske povoljnosti i sve to je dovelo do jedne masovne depresije i apatije i, nažalost kod velikog broja ljudi i do dizanja ruku od borbe za BiH. To je neoprostiva zamjerka dosadašnjoj vlasti. Ova zemlja može bolje i to njeni građani sasvim sigurno zaslužuju.
 
- Ljevica će, sve su prilike, krojiti vlast u minimalno tri kantona. U ZDK potpisan je koalicioni dokument za četvorogodišnji mandatni period. U kojoj fazi su razgovori kada su u pitanju KS i TK, odnosno kada možemo očekivati potpisivanje sličnog dokumenta u ovim kantonima? 
 
KOJOVIĆ
: Insistirali smo da u svim kantonima proces razgovora o eventualnom formiranju skupštinskih većina ima tri faze; principi djelovanja vlasti, programski dio, odnosno zakoni i mjere i na kraju, u posljednjoj fazi, raspodjela resora. U sva tri kantona koja spominjete smo za sada potpisali samo prvi dio, dakle, principe djelovanja budućih vlada. 
 
U Sarajevu smo, prije par dana, sa desnim centrom, započeli pregovore o programskom dijelu, a u Tuzli, Zenici i Goraždu ćemo tu fazu otvoriti u narednih par dana. Pokušavamo održati dinamiku razgovora u skladu sa zakonskim rokovima za donošenje kantonanih budžeta i nadam se da ćemo barem u Sarajevu to i uspjeti, ali prioritet, barem što se nas tiče, je na kvalitetu dokumenta, a ne brzini.   
 
- Hoće li novi premijer KS biti iz Naše stranke?  
 
KOJOVIĆ:
To je pitanje koje pripada posljednjoj fazi pregovora.
 
- Nakon svakog sastanka, predstavnici Naše stranke, SDP-a BiH i DF-a kategorično poručuju - ne razgovaramo o podjeli fotelja, mandatima i funkcijama, prioritet je programska platforma. Šta konkretno ona sadrži? Kakva rješenja nudite i generalno kako dokazati građanima da nije riječ samo o nekom formalnom dokumentu, kakav, istini za volju, imaju svi politički subjekti? 
 
KOJOVIĆ
: S obzirom da pregovori još traju bilo bi neozbiljno iznositi detalje neusaglašenog programa. Ono što vam mogu reći jeste da sarajevski dokument u ovom trenutku sadrži preko 250 konkretnih prijedloga i ako i kada bude usaglašen biti će dostupan i medijima i javnosti. Svjesni smo da su i prije vođeni razgovori o formiranju većine, ali vjerujem da je transparentnost procesa koji vodimo i konkretnost i mjerljivost programa koji ćemo proizvesti nešto što ukazuje da je ovo jedan drugačiji motiv, pristup i namjera.
 
Zadatak koji je pred nama nije nimalo lak jer ćemo naslijediti sistem kojim se vladalo iz stranačkih centrala a ne putem ustavno i zakonski nadležnih organa. Mnogo puta sam to govorio ali moram ponoviti-nama je vlast isključivo alatka kojom želimo mjenjati dosadašnji način vladanja.  
 
- Naša stranka, SDP i DF o formiranju vlasti pregovaraju bez SDA. Kako tumačite izjave predsjednika ove političke partije Bakira Izetbegovića, koji kaže da "nema racionalnog razloga da se pobjednik izbora isključi iz budućih koalicija na bilo kojem nivou, jer SDA je neosporno bila nosilac odbrane, a zatim i stabilnosti i reformskog puta BiH", te poziva na široku, jaku koaliciju pobjedničkih stranaka koja bi sezala od vrha države do kantona?
 
KOJOVIĆ
: Pobjedniku izbora ne trebaju koalicioni partneri i ako takvih ima onda će oni sigurno formirati vlast. Ja ne mislim da su ovi izbori proizveli pobjednika ali su otvorili mogućnost i lijevom i desnom bloku da formiranjem koalicija okupe potreban broj glasova u zakonodavnim tijelima koja biraju vladu. I to je ono što svaka politička partija može i treba da pokuša i to je ono što mi radimo u kantonima koje ste spomenuli.
 
Mi ne mislimo da je SDA bila eksluzivni nosilac odbrane BiH tokom agresije, smatramo da su Bosnu odbranili njeni građani, a pogotovo ne mislimo da je SDA sinonim za stabilnost i reformski put BiH. Mada ja dopuštam da svako sebi priča priče koju mu najviše prijaju.
 
Ako ništa, reakcije iz SDA pokazuju jedan dublji problem a to je da su oni sebe potpuno identifikovali sa državom i da smatraju da oni imaju neku vrstu prirodnog prava da uvijek budu vlast ili njen dio. Takva razmišjanja su loša za BiH i loša za razvoj demokratije u našoj zemlji. Mi smo svjedoci sve ove godine da se kadrovi SDA kada su na pozicijama ponašaju kao da je ono što je javno zapravo njihovo, lično, ali je to svojatanje i ta bahatost kroz kontinuirano obnašanje vlasti u posljednje tri decenije očigledno evoluirala u političku kulturu, ideologiju, te stranke.
 
Bosna i Hercegovina, njena suverenost, ravnopravnost građana i naroda ne cijelom njenom teritoriju i njen evroatlantski proces pridruživanja moraju postati vrijednosti iznad svake političke partije i partikularnih interesa. To je stav Naše stranke i mi smo se i kao opozicija tako ponašali. Podržavali smo sve ono što ide u tom pravcu i nismo gledali ko nešto predlaže nego šta predlaže i bilo smo vrlo principijelni u tome na šta sam kao predsjednik stranke vrlo ponosan.
 
- Kada govori o formiranju vlasti bez SDA, Izetbegović takođe tvrdi da "postoje iracionalni razlozi, rivalstva koja su se pretvorila u mržnje, ali da ti negativni i štetni porivi i energija ne bi smjeli biti vezivo buduće koalicije". Predviđa da "to vezivo neće dugo držati". Kako vidite ovu njegovu tvrdnju?
 
KOJOVIĆ:
Nikad nisam vjerovao u saveze koji se sklapaju po principu da je protivnik mog protivnika automatski moj saveznik i tu se slažem sa gospodinom Izetbegovićem. Ovdje se, međutim, ne radi o tome. Ovdje se radi o tome da je SDA imala ne samo dovoljno, nego i više nego je zaslužila prilika, da vodi ovu zemlju i donosi odluke i da je rezultat ovo stanje u kojem se kao društvo i kao država nalazimo danas. 
 
Mi smatramo da ova zemlja i njeni građani ne samo zaslužuju bolje nego i da mogu puno bolje od ovoga što živimo danas i to u svakom pogledu.

Gospodin Izetbegović je u jednom intervjuu nedavno, možda po prvi put, pokušao definisati ideološki profil SDA opisujući je kao stranku naslonjenu na vjeru, na tradiciju, dakle kao konzervativnu stranku. Konzervativne partije po svojoj definiciji teže konzerviranju, zamrzavanju određenog stanja u društvu. 

Mi, s druge strane, smatramo da ovakvo stanje nije dobro i da BiH mora ubrzano krenuti naprijed, da se mora mjenjati i politička klima i ekonomski poredak i da te promjene moraju ići u pravcu u kojem će BiH početi sve više da liči na druge evropske države. To je ono za šta se mi zalažemo.  
 
- Što se tiče formiranja vlasti na nivou BiH, SNSD i HDZ BiH dogovorili su zajednički nastup. Predsjednici ovih stranaka kazali su da čekaju trećeg reprezentativnog partnera, navodeći da se neće miješati u izbor, ali da je, sudeći po izbornom rezultatu, SDA "logičan partner". Prema Vašem mišljenju, kakve četiri godine očekuju BiH, ukoliko vlast na državnom nivou formiraju tri najveće nacionalne stranke?
 
KOJOVIĆ
: Postoji mogućnost da je ovaj mandat historijski, u smislu da će on odrediti u kojem će se pravcu BiH kao država razvijati. Da li će to biti korak unazad ka jednoj rigidnijoj, primitivnijoj etnizaciji koja će u konačnici voditi ka tome da svi okolo hodamo sa trakama na rukavima na kojima piše naša etnička pripadnost ili ćemo se konačno početi izvlačiti iz takvog sistema i krenuti, za početak, ka traženju pravednijeg balansa između etničkog i građanskog. 
 
Smatram, a godine i godine koje su  iza nas prizivam za svjedoke, da nas je ovaj etnički, dejtonski, sistem unazadio u svakom pogledu, i u ekonomskom i u političkom, ali i na sasvim ličnom planu. Taj sistem etnokratije konstatno i intenzivno pretvara naše bogatstvo u različitostima u nepremostivi hendikep i prepreka je za progres za koji mislim da zaslužujemo i mođemo ostvariti. 
 
Ja imam veliku skepsu prema mogućnosti da blok stranaka koje ste spomenuli može usmjeriti BiH prema progresu i EU. Ja jednostavno ne vidim zašto bi ti ljudi svoje lično pravo da vladaju prepustili sistemu u kojem vladaju zakoni, u kojem je zabranjena diskriminacija po etničkom i drugim osnovama, u kojem se sudske presude moraju poštovati i u kojem je negiranje genocida kažnjivo krivično djelo.
 
- Može li ljevica, po uzoru na dogovor u kantonima, krenuti put formiranja parlamentarne većine na nivou FBiH i BiH? Matematika kaže da je to moguće, u saradnji sa strankama koje već razgovaraju o formiranju kantonalnih skupština i to bez SDA. 
 
KOJOVIĆ
: Taj most ćemo preći kada do njega dođemo.
 
- Po prvi put, Naša stranka će imati predstavnike u vlasti na nivou BiH. Zajedno sa koleginicom Mirjanom Marinković - Lepić, Vi ćete u idućem mandatu biti u Predstavničkom domu BiH. Kakvu politiku ćete zastupati kao državni poslanik?
 
KOJOVIĆ
: Mi smo svoj program za taj nivou iznosili već duže vrijeme i spisak konkretnih prijedloga je sasvim sigurno predug za ovaj intervju ali je sasvim sigurno da su prioriteti ubrzanje EU i NATO integracija, ustavne reforme koje bi trebale dovesti do jednog razumnijeg, pravednijeg državnog uređenja i jedan cijeli niz prijedloga iz ekonomske problematike koji ima za cilj da smanji poreska opterećenja na rad i da oslobodi privredni potencijal naših građana koji je nažalost očigledan u svakoj osim u našoj sopstvenoj zemlji.
 
- Ključna stvar za formiranje vlasti na nivou FBiH, a potom i BiH, biće popunjavanje federalnog Doma naroda, što nas dovodi na pitanja o radu CIK-a BiH, koji treba da donese podzakonski akt kojim bi se riješilo ovo pitanje. Većina članova ove institucije zagovara da se kao osnov za formiranje vlasti koristi popis iz 2013. godine. Takođe, dovodi se u pitanje princip da iz svake kantonalne skupštine u kojoj je izabran najmanje jedan predstavnik konstitutivnog naroda bude takav predstavnik i u Domu naroda. Ukoliko CIK BiH istraje u pomenutim stavovima, kakve posljedice ćemo imati?
 
KOJOVIĆ
: Neoprostivo je da je zakonodavac, a tu mislim i na federalnog i na državnog, donošenje jedne takve važne odluke prepustio jednom upravnom organu. Ustav jasno kaže da će tu odluku donijeti zakonodavac. Državni parlament se proglasio nadležnim i onda svoje pravo da donese tu odluku prenio na CIK. To je za nas neprihvatljivo, i ja za to odgovornim držim sve članove Parlamentarne skupštine BiH u prošlom mandatu, a posebno one iz lijevih partija. Dakle, nažalost, jasno je da CIK tu odluku mora donijeti. Ali vas, a naravno i nas, sada zanima sadržaj te odluke.
 
U suprotnosti je sa Ustavom FBiH da popis iz '91. ne bude referenca za etničku zastupljenost u zakonodavnim i izvršnim organima. Ja bih rekao da je to suprotno i izbornom zakonu jer Ustavni sud, koliko sam ja detaljno analizirao, njihovu presudu nije poništio prvi stav člana 20.16 u kojem se kaže da će do ispunjenja Aneksa 7. BiH koristiti popis iz '91. ali to je zaista nomotehnička stvar kojom ne želim zamarati čitaoce. 
 
Dakle, popis iz '91. mora ostati referenca. Ukoliko tako ne bude, mi smo već spremni za tužbu prema Ustavnom sudu i ići ćemo do Strasburga ako treba. Isto je i sa drugim eventualnim elementom te odluke koji vi spominjete. Ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu pripadnik jednog od konstitutivnih naroda on mora, ponavljam, mora, biti delegiran u Dom naroda FBiH. Naravno, jasno je da će neke partije, a prije svih HDZ, pokušati blokirati neke procese i to, da apsurd bude kompletan, koristeći se pravnim vakumom koji su sami i svjesno kreirali uz pomoć svog koalicionog partnera SNSD-a u federalnom Parlamentu.
 
- Ustavni sud BiH krajem ovog mjeseca odlučivaće o apelaciji Borjane Krišto. Zašto smatrate da će odluka biti sudonosna i da će odrediti budućnost BiH? 
 
KOJOVIĆ
: Zato što imam osjećaj, a i pravna logika to sugeriše, da će ta odluka odrediti pravac u kojem će neophodne promjene u Izbornom zakonu, pa možda i u Ustavu FBiH, krenuti. Ako sud podrži apelaciju gospođe Krišto, onda će to značiti da i Ustavni sud FBiH gleda na stvari istim očima kao i HDZ i da je etnička pripadnost jedini izvor građanskih i političkih prava. 
 
Biće to jedna vrsta aparthejda prema svima koji se poput mene prije svega osjećaju kao Bosanci i Hercegovci, a etnička pripadnost im je sekundarna, folklorna, uspomena na porijeklo i kulturnu tradiciju. Ako Sud ne podrži tu apelaciju, onda će cijeli proces izbornog zakonodavstva krenuti pravcem koji ukida diskriminaciju i u konačnici nas vodi u Evropu.
 
 
(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak