17.11.2018. / 07:00h BiH - Obmane uoči odluke

Ako laže Rog(ić) ne laže apelacija Borjane Krišto

Ako laže Rog(ić) ne laže apelacija Borjane Krišto
Počev od 9.12. 2016. godine, odnosno od trenutka donošenja odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, Hrvatski narodni sabor (HNS) uporno i istrajno obmanjuje ovdašnju javnost sadržajem same odluke Ustavnog suda BiH.

HNS, HDZ, apelant Božo Ljubić kao i dio zvaničnog Zagreba (Grabar Kitarović i Andrej Plenković), koordinirano i združeno, domaćoj i međunarodnoj javnosti svoju interpretaciju odluke Ustavnog suda BiH, po kojoj je Ustavni sud BiH navodno suspendirao ono što je ustavna norma - mogućnost izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svih kantona i konstitutivnih naroda - pokušavaju predstaviti kao neupitnu činjenicu.

Razumije se, Ustavni sud BiH takvu odluku niti je donio, niti je mogao donijeti, iz prostog razloga što je mogućnost izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svih kantona i konstitutivnih naroda, dio ustavnog aranžmana.

Unatoč tome, kompletna HNS-ovska javnost od političke, “akademske“ do zvaničnog Zagreba, tvrdi da je Ustavni sud donio onakvu vrstu odluke kakvu zapravo priželjukuju. Pojednostavljeno rečeno, odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, tumače ne po onome što u toj odluci piše nego po onome što bi željeli da u njoj piše.

Na toj želji i krivoj interpretaciji presude Ustavnog suda BiH izgrađena je čitava politička platforma koja za jedini cilj ima suspendiranje ustavnih normi i uvođenje onih normi, koje ne samo da su u suprotnosti sa Ustavnom, nego su i u suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, ali u skladu sa ratnim ciljevima i u skladu sa formiranjem etničkih izbornih jedinica.

Etničke izborne jedinica nisu ništa drugo nego neimenovana i, ne tim imemenom nazvana, "Herceg Bosna" ili treći entitet. Do toga je jedino moguće doći suspendiranjem ustavnih normi.

No HNS u gore pomenutoj vrsti manipulacije uopće nije usamljen.

U tome doborim dijelom uzimaju učešća i pojedini članovi Centralne izborne komisije i Ustavnog suda BiH, koji bez imalo zadrške, doslovce istrajavaju na toj lažnoj interpretaciji odluke Ustavnog suda BiH.

Upravo smo jučer tome mogli svjeodčiti kada je tokom rasprave na sjedinici Centralne izborne komisije član CIK-a Vlado Rogić ponovio tu očitu laž koja je raison d’être samog njegovog prisustva u CIK-u.

Naime, Rogić je rekao da je “Ustavni sud BiH stavio van snage određene odredbe Izbornog zakona BiH, na osnovu apelacije Bože Ljubića, te da se zbog toga ne smije primjenjivati pravilo koje predviđa da u federalnom Domu naroda bude izabran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“. Uz to je poručio je kako nikada neće donijeti odluku suprotnu odluci Ustavnog suda BiH.

Ako je tačno to što Rogić nastavljajući se na zduržene HNS-ovske i zagrabačke napore, kaže, ako je tačno da je kako tvrdi “Ustavni sud BiH stavio van snage određene odredbe Izbornog zakona BiH, na osnovu apelacije Bože Ljubića, te da se zbog toga ne smije primjenjivati pravilo koje predviđa da u federalnom Domu naroda bude izabran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“, ako je to tačno, čemu onda apelacija Borjane Krišto?

Dakle, ili Rogić laže ili gospođa Borjana Krišto od Ustavnog suda BiH traži ono što Rogić (Dragan Čović, Bariša Čolak, Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković) tvrde da su već odlukom Ustavnog suda BiH dobili.

Elementarna logika kaže sljedeće: Ako se pred Sudom dobilo ono što s tražilo, odnosno ako je odukom dobijeno to da se ne smije primjenjivati pravilo koje predviđa da u federalnom Domu naroda bude izabran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, zašto se to isto opet traži?

Upravo zbog toga da bi se tek dobilo.

Podsjećamo, početkom godine, tačnije 12. januara predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je zahtjev Ustavnom sudu BiH da ocjeni usklađenost članka 8. stav 3 Ustava FBiH “u Domu naroda Parlamenta FBiH bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s ciljem da Ustavni sud te odredbe stavi van snage, a to je, kako i sama Krišto tvrdi, navodno Ustavni sud BiH već uradio po Ljubićevoj apelaciji.

Jasno je da Ustavni sud BiH još uvijek nije suspendirao ono što je ustavna norma, iako to iz HNS-a pa i iz CiK na momente tvrde, a ne momente upravo to traže.

Da li će Ustavni sud BiH suspendirati ono što je ustavna norma, i prekršiti Ustav, baš kao i CiK ostaje da se vidi. Sad za sad to nekim čudom još uvijek nije slučaj, iako bi HNS, i mnogi unutar CiK-a i Ustavnog suda BiH voljeli da je jeste.
 

(Vijesti.ba)

Podijeli ovaj članak