21.11.2018. / 14:10h Politika - Usvojiti građanski princip

Ibrahimagić: EU ne razumije konstitutivnost, njen princip je jednakost građana

Ibrahimagić: EU ne razumije konstitutivnost, njen princip je jednakost građana
U trenutnim političkim odnosima svakako je vrlo važno da novoizabrani član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bude taj koji će povlačiti konkretne poteze u borbi za ravnopravnost Hrvata na području cijele BiH, ali i na druge načine pokazati da propagiranje njegovog djelovanja u interesu svih građana i građanki ujedno znači i u interesu hrvatskog naroda u BiH.

Ovo je u razgovoru za Vijesti.ba izjavio Rasim Ibrahimagić iz Inicijative za monitoring EU integracija, osvrnuvši se na izjavu hrvatske šefice diplomatije Marije Pejčinović-Burić, koja je na sjednici Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu svoje kolege ministre upoznala s hrvatskom zabrinutošću oko položaja Hrvata u BiH, odnosno njihovog legitimnog predstavljanja u tijelima vlasti na svim nivoima.
 
Ibrahimagić smatra kako je sasvim legitimno da zvanične institucije Hrvatske brinu o položaju Hrvata u BiH.
 
- Specifičnost te brige u odnosu na brigu drugih država za njihove sunarodnjake u drugim državama je ta da su Hrvati u BiH konstitutivni narod i prema tome ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda, što znači da Hrvati u BiH imaju mehanizme da, takoreći, brinu i sami o sebi - kaže Ibrahimagić.
 
Navodi kako je ta ravnopravnost ispoljena u proporcionalnom zastupanju u svim institucijama vlasti u BiH, te ne može biti smatrana ugroženom time što neki od tih predstavnika nisu po volji jedne političke partije.
- Ono što je zabrinjavajuće u kontekstu Hrvatske, zapravo više po sam njen politički pluralizam, a manje po samu BiH, je to što ne čujemo dovoljno jasno artikulisane stavove političkih aktera iz Hrvatske koji bi se radije okrenuli rješavanju vlastitih problema i time gradili svoj politički kapital - ocjenjuje naš sagovornik.
 
S druge strane, nastavlja, politički akteri u BiH s hrvatskim predznakom možda bi trebali promisliti o potencijalu političke borbe koja bi rezultirala time da i Hrvati u Republici Srpskoj steknu mogućnost biranja člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
- Možda bi rješavanje upravo ovog pitanja dovelo te aktere do njihovog političkog cilja. U trenutnim političkim odnosima je svakako vrlo važno da novoizabrani član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bude taj koji će povlačiti konkretne poteze u borbi za ravnopravnost Hrvata na području cijele BiH, ali i na druge načine pokazati da propagiranje njegovog djelovanja u interesu svih građana i građanki ujedno znači i u interesu hrvatskog naroda u BiH - dodaje Ibrahimagić.
 
Podsjeća kako su još od 2014. godine pojačani fokus djelovanja EU u BiH socio-ekonomske reforme koje su svoj oblik dobile u tzv. Reformskoj agendi za BiH za mandatni period 2014-2018.
 
- Posljednje aktivnosti predstavnika EU u BiH pokazuju da će se taj trend nastaviti, te da pitanja demokratskog funkcionisanja države, osiguranja vladavine prava, te dostizanje evropskih standarda ljudskih prava nisu u vrhu liste prioriteta u BiH - potcrtava Ibrahimagić.
Mišljenja je da pojačana politička aktivnost aktera iz Hrvatske po pitanju izbornog zakonodavstva u BiH nužno ne mora biti loša.
 
- Međutim, ovdje treba biti jasan i imati u vidu da izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, posmatrajući ih kao dio procesa evropskih integracija, mogu ići samo na štetu političkih ciljeva domaćih aktera čije stavove artikulišu politički predstavnici Hrvatske, jer takve izmjene u prvom planu mogu ići samo ka izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima "Sejdić i Finci", "Pilav", "Zornić" i "Šlaku" - navodi Ibrahimagić.
 
Posmatrajući stvari na ovakav način, dodaje, neinsistiranje EU na izmjeni izbornog zakonodavstva u BiH ne možemo ocijeniti kao pozitivno s aspekta izgradnje demokratskih institucija u BiH.
Napominje kako je izvjesno da ni institucije EU ne razumiju u potpunosti princip konstitutivnosti naroda u BiH.
 
- Naime, među dodatnim pitanjima koja su dostavljena našim vlastima od strane Evropske komisije na Upitnik nalazimo i pitanje koje tretira odnos etničkog i građanskog na jedan određen način. Evropsku komisiju zanima na koji način se princip konstitutivnosti naroda propisan Ustavom BiH može dovesti u vezu sa principom jednakosti svih građana i građanki propisanog evropskom pravnom stečevinom - istakao je Ibrahimagić.
 
Prema njegovim riječima, znajući da naše institucije još uvijek nisu završile proces odgovaranja na dodatna pitanja, može se pretpostaviti da je ovo kašnjenje rezultat između ostalog i nemogućnošću usaglašavanja odgovora na ovo pitanje kroz niže nivoe odlučivanja unutar tzv. mehanizma koordinacije.
 
- Ono što je jasno - nije jednakost naroda, već je princip jednakosti svih građana i građanki dio evropske pravne stečevine koju će naša zemlja morati preuzeti u procesu pristupanja EU i oko toga neće biti pregovaranja s EU - zaključuje Ibrahimagić u razgovoru za Vijesti.ba.
 
D.K.

(Vijesti.ba)

 

Podijeli ovaj članak

Komentari - Ukupno 73

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još